Koliko je maslinovog ulja dobiveno tijekom ove sezone?
- Prerađeno je ukupno 1048 tona te je dobiveno 131.410 kg ulja, odnosno 142.974 litre, s tim da je prosječni randman (količina ulja dobivena po jedinici mjere ubranih maslina, op.a.) u sezoni bio 12,54 posto. Prerađivali smo od 2. listopada do 30. studenog, s tim da je ostalo još maslina, ali ih ljudi nisu dalje brali. Nemamo podjelu na 'premium' i ostalo ulje, a kao Zadruga, otkupljivali smo ulje do 5. studenog, što je još prva kategorija ulja. Sve ostalo, ljudi su nosili za svoje potrebe. Ovo je prvi put otkad smo napravili današnje skladište, 2008. godine, da smo otkupili 18 tisuća litara ulja, što je praktički pun kapacitet skladišta ovdje u uljari. Da smo i htjeli dalje otkupljivati, ne bismo imali gdje to uskladištiti.
Koliko je maslinara sudjelovalo?
- Ove godine je kroz uljaru prošlo oko 400 obitelji, uključujući i one iz otočnih sela, pa čak i neke s otoka Krka. Radilo se i po dvadeset sati u komadu. Pretpostavka je da se bere sa 125 tisuća stabala, a žalosno je to što većina maslinara u maslinike ide jedino kada treba brati, a ne i kada treba održavati, provoditi agrotehničke mjere, pa i to utječe na alternativnu rodnost, odnosno veliko variranje roda maslina iz godine u godinu. Na to se onda povezuje i planiranje otkupa te proširenje kapaciteta. Za iduću godinu, za očekivati je slabiju sezonu, jer ljudi stabla ne održavaju dovoljno, jače režu grane, pa i stablima treba određeno vrijeme da se obnove. Osim tri-četiri obitelji, nitko se maslinarstvom ne bavi profesionalno, čak i onima koji su poljoprivrednici, maslinarstvo je samo jedna od djelatnosti i samo od njega se ne može živjeti. "Racica" je ove godine bila najjača, s 32 tone, a još su jači Teo Sintić, Klaudio Ferlora, Silvio Velčić i drugi.
Od šezdesetoro članova Zadruge, pola su maslinari i kroz godine taj udio raste. Prednost članstva je to što mi radimo skladištenje i plasman. Kada je dobra godina, maslinarstvo čini oko trećine naših ukupnih prihoda. Postoji problem, nazovimo ga, sivog tržišta, no mi garantiramo za proizvod do izlaska iz naših prostorija.
Što je s prodajom?
- Prodaja je uglavnom na kućnim pragovima i ponešto na Lošinju putem 'Jadranka trgovine'. Pokušavali smo, u više navrata, i plasman izvan otoka, no problem je u tome što nemamo dovoljne količine svake godine, pa je teško održati klijente, pa van otoka prodajemo manje količine, ali ništa konstantno. Ako nam sada ostanu tri-četiri tisuće litara, to će biti rezerva za iduću godinu.
Kakav je pogon za preradu i koliko ljudi radi?
- Prvi moderni pogon nabavljen je 2005. godine, a 2020. godine je obnovljen, marke 'Pieralisi', s nominalnim kapacitetom od tri tone na sat. Imamo dvije paralelne uljare, svaka radi po tonu i pol na sat. Kada smo kupovali tu opremu, bila je drugačija situacija. Sada nema toliko kvalitetnoga kadra koji bi opsluživao te strojeve. Radilo je deset ljudi i jedan 'posuđeni'; po smjeni su potrebna četiri čovjeka plus jedan koji ubacuje masline na traku, dakle petorica po smjeni. To su sve naši djelatnici, koji u ostalom dijelu godine rade druge poslove u Zadruzi, poput ovčarstva. Već tri godine kod nas rade trojica djelatnika iz Nepala te su i oni bili angažirani kao pomoćni radnici u prenošenju, vaganju i u odvozu lišća. Deponiramo kominu i to se u autokampu pohranjuje između suhozida, na platou strojno miješa sa sječkom, dodaju aditivi da ubrzaju fermentiranje, pa se ta masa koristi za zelene površine kao gnojidba. No, u budućnosti će s tim biti problema, jer je došao novi pravilnik, pa ćemo je moći koristiti samo za vlastite terene, što je teško izvedivo zbog konfiguracije terena, a i naši su pašnjaci kameniti. Koliko znam, Grad nema u planu, barem ne tako skoro, napraviti kompostanu i iskoristiti masu, kako to, primjerice, rade 'Ponikve' na otoku Krku, koje rade kompostiranje i to prodaju kao gnojivo.
Planiramo osuvremeniti postojeću proizvodnju, jer postoji problem radne snage i potreba da se u što kraćem vremenu preradi ista količina maslina. Sada postoje i bolji strojevi, koji bolje odvajaju ulje od komine i koji se automatski čiste.
Kakve su cijene ulja?
- Imamo prošlogodišnje cijene; litra ulja u staklenoj boci je 22 eura maloprodajno, boca od 0,75 l je 18 eura, pola litre je 13 eura, a 0,25 l 8,50 eura. Rinfuzo, cijena litre je dvadeset eura, dakle u plastičnoj boci. Više cijene ulja dolaze s posebnom oznakom i te se cijene odnose na trošak kontrola. Stvar je naše interne odluke, hoćemo li to raditi, a ocijenili smo da nam to sve komplicira stvari, a zapravo se radi o istom ulju, istog proizvodnog procesa.
Po čemu se razlikuje ulje s oznakom "Adria"?
- Kada nismo imali dovoljne količine creskog ulja, kupovali smo ulje kod jednog maslinara u Istri, u Novigradu. Ono se prodavalo pod drugim brendom, 'Adria' i drugim bar-kodom, da se zna da to nije cresko ulje. I to je bio jedan vid zadržavanja kupaca.
Ove godine Zadruga je "napunila" osamdeset godina postojanja. Ostaje li neki trajni znak tog jubileja?
- Financije nam to baš i ne dozvoljavaju. Općenito je u poljoprivredi takva situacija. Smanjena je količina poticaja s razine države i prepušteni smo sami sebi, a država se izvlači na EU, no mislim da nije problem u tome. Kod nas su 'zapeli' za vlasništvo terena, a ako je netko u nesmetanom posjedu i nitko mu ne osporava korištenje, problema ne bi smjelo biti. Mislim da u poljoprivredi vlada teško razočaranje, izmišljaju nam sve više pravila, ograničavaju nam zaštitna sredstva, a druge strane potpisuje se ugovor o bescarinskom uvozu robe sumnjive kvalitete. I onda se svako toliko pojavi vijest o prodaji voća s pesticidima... Općenito, kod nas poljoprivreda nestaje i ispada da je cilj da mali proizvođači potpuno nestanu. Osim toga, kod nas se malo zna o velikim prosvjedima poljoprivrednika u Francuskoj, Belgiji... Poljoprivreda kakvu sada poznajemo, sigurno će nestati.
Nekoliko bilješki iz povijesti
- Privremeni osnivački odbor sastao se 7. 8. 1945. i donio odluku o prikupljanju članova za novu zadrugu i ukratko vrijeme upisano je 202 člana koja su platila upisninu (50 lira), a djelomično i zadružni udio u novcu (500 lira)
- 27. 11. 1945. osnovana je Nabavljačko-potrošačka zadruga. Predsjednik je bio Gastone Bommarco, potpredsjednik Jure Sušić, a tajnik Gašpar Karvin
- 3. 10. 1948. na polugodišnjoj skupštini, koju je otvorio predsjednik Jure Sušić, jedna od tema bila je preimenovanje Nabavljačko-potrošačke zadruge u Poljoprivrednu zadrugu. U ciljevima stoji "...više se boriti za unapređenje poljoprivrede, otkup poljoprivrednih plodova, razvoj stočarstva i raznih ekonomija u našoj zadruzi"
- 16. 9. 1949. prvi put se ime Poljoprivredna zadruga Cres spominje u rješenju prijave Upravnog odbora Kotarskom narodnom odboru u Malom Lošinju. Predsjednik Upravnog odbora zadruge bio je Vjekoslav Filinić
- Dana 24. 8. 1952. u zapisniku polugodišnje skupštine prvi put se spominje Opća poljoprivredna zadruga. U istom zapisniku zabilježeno je izlaganje Frana Medarića o ulogama općih poljoprivrednih zadruga i njihovom unapređenju. Predsjednik zadruge Vjekoslav Filinić obavještava prisutne "kako Glavna uprava u Zagrebu daje zadruzi uljaru bivšeg 'Consorzio agraria provinciale di Pola', pod uvjetima da sve materijalne troškove snosi sama zadruga. Pošto u sklopu te uljare postoji mogućnost preseljenja zadružne reprodukcije, kao što je na primjer sušenje i pakiranje smokava, na novi vrlo rentabilan način"
- U godišnjem izvještaju za 1953. godinu spominje se unapređenje u proizvodnji sušenih smokava i otvaranje novih pogona u Ustrinama, Stivanu, Beleju, Orlecu i Cresu te izgradnja sirana u Hrasti i Orlecu
- Rješenjem od 2. 6. 1981. godine upisuje se promjena tvrtke i usklađenje sa Zakonom o udruženom radu i Zakonom o udruživanju poljoprivrednika, tako da tvrtka glasi: Poljoprivredna zadruga, s potpunom odgovornošću, Cres, Đure Salaja 11
- Rješenjem 27. 8. 1991. godine, upisuje se usklađenje Općih akata zadruge sa odredbama Zakona o zadrugama, pod tvrtkom: Poljoprivredna zadruga Cres s potpunom odgovornošću, Cres, Đure Salaja 11
- Rješenjem od 19. 11. 1999. godine upisuje se usklađenje sa Zakonom o zadrugama i promjena sjedišta, pod tvrtkom Poljoprivredna zadruga Cres, sa sjedištem u Cresu, Cons 11
- Rješenjem od 28. 9. 2021. godine, upisuje se promjena sjedišta tvrtke Poljoprivredna zadruga Cres, tako da sada glasi: Cres, Šetalište 20. travnja 62
- Temeljem promjena u Zakonu o zadrugama Poljoprivredna zadruga Cres je izvršila usklađenje poslovanja s navedenim zakonskim promjenama
