Predsjednik skupštine Zadruge je Ugo Toić, a Nadzorni odbor čine Luka Vuković Župan (predsjednik), Marko Ferlora, Daniel Kljaić, Maja Jurišić i Mislav Sepčić.
Adresom u Orlecu, a radnim mjestom u gradskoj upravi u Malom Lošinju, Franjo Toić izabran je za upravitelja Zadruge (honorarno mjesto), pa smo porazgovarali o samoj Zadruzi, načinu njenog rada i planovima za bližu budućnost.
Tko sve može postati član Zadruge ili je li broj članova zaključen na osnivačkoj skupštini? Koliki su ulozi?
- U Zadruzi je zasad 29 osnivača, a vjerujem da će do 12. svibnja (rok za uplatu osnivačku uloga, op.a.) biti još zainteresiranih, svaki s ulogom od po tisuću kuna, plus troškovi banke, bez obzira na vrstu ulagača. Kasnije će, ovisno o razvojnim projektima, biti nove cifre za sudjelovanje. Razlika između osnivača i onih koji će se moći kasnije priključiti je jedino u tome što su osnivači mogli dići ruku za one koji su birani na rukovodeće pozicije. Osnivači su isključivo oni koji su taj dan bili na sjednici. Kasnije će biti poziv za investitore, jer je jedan od ciljeva investiranje u obnovljive izvore energije, poput solarne. Temeljit će se na modelu sličnom "crowdfundingu" i svatko tko investira određeni iznos, bit će član Zadruge.
Zašto postati članom Zadruge; koje konkretne prednosti donosi članstvo?
- Svaki zadrugar ulaže novac i može izaći ako želi i povlači svoj ulog. Registrirani smo u Trgovačkom sudu i u tom smislu smo kao svaka firma na tržištu. Ideja zadruge je krenula još s Agendom energetske tranzicije, jer je to jedna od aktivnosti koju smo planirali nakon Agende. Zadruga je vrlo specifična u Hrvatskoj, jer su u nju ušle i dvije jedinice lokalne samouprave i komunalno društvo. Svi koji smo bili na osnivačkoj skupštini smo zagovornici obnovljivih izvora energije, svi ekološki osviješteni i želimo da to bude održivo u budućnosti. Energetske zajednice su prepoznate od EU i već godinama žive u Europi. Na nedavnoj međunarodnoj konferenciji predstavila se jedna energetska zadruga iz Španjolske, koja je krenula 2011. godine s dvije osobe, a sada imaju 73 tisuće članova. EU potiče razvoj energetskih zajednica kako bi se povećao njihov broj - bilo to na razini općine, regije, mikroregije itd.
Postoje direktive Europske komisije, koje se tiču razvoja energije - direktiva o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Europska unija, kao veća razina od države, želi da tržište postane liberalno i energetske zajednice jedan su od načina na koji će se postići energetska neovisnost u budućnosti; da se električna energija troši tamo gdje se i proizvodi.
Benefit je u tome da, kada projekt zaživi, kada bude napravljen poziv za "crowdfunding", ulog osnivača vrijedit će više nego onoga tko dođe kasnije, jer je rizik sada veći. Idemo s ciljem i mislimo da je to dobro. Županija nije službeno ušla, ali podržava. Surađujemo s Pokretom otoka i oni su dali veliku pomoć u vezi organizacije i u pogledu suradnje s drugim energetskim zajednicama. Nadam se da ćemo svi imati profit od toga, u obliku električne energije. Cijenu diktiramo unutar zajednice, a regulator daje godišnje koncesije.
Koji će biti prvi projekti Zadruge?
- Krenulo je od ideje obitelji Jedrejčić, koja i sama sudjeluje, a ima parcelu blizu Filozića, 2759 u katastarskoj općini Dragozetići. Vlasnik je dao parcelu jer mu je jedino bitno da solarna elektrana zaživi u lokalnoj zajednici. Upoznao se s Ugom Toićem iz Otočne razvojne agencije i dalje povezao prema Gradu, pa je to ubačeno u prostorno-plansku dokumentaciju. Plan je da solarna elektrana bude izgrađena krajem sljedeće godine. Pet je lokacija za solarne elektrane na cresko-lošinjskom području - kraj Filozića, dvjema kod Orleca, po jednoj kod Ustrina i na Unijama, od čega su četiri već rezervirane. Peta nije zanimljiva jer nije na dobroj lokaciji i malog je kapaciteta, od 500 kW i idealna je za procijeniti kako će se stvari razvijati. Ideja je i da se energija razmjenjuje, unutar zajednice će ovisno o potrebama. Ako vam treba struja, a susjedu ne, on će posuditi dio energije, i obratno u drugom slučaju. Sve ono što se radi ostaje u vlasništvu zajednice, a zadrugar/ulagač postaje dio projekta.
