Na početku je u prvi red smješteno troje koji su dosad objavili svoje izborne namjere - Silvija Kocijan (stranka Javno dobro), Mario Franković (nestranački kandidat) i Ivica Krstaš (DP), dok se od onih koji su već objavili kandidature jedino nije odazvala sadašnja gradonačelnica Ana Kučić (HDZ), uputivši organizatoricama dopis u kojima je navedeno što u području bioraznolikosti trenutno radi gradska uprava. Javivši se tijekom rasprave, Dubravko Devčić kazao je da nije bio pozvan, našto mu je voditeljica rasprave Bojana Genov odgovorila da dosad nigdje nije najavio kandidaturu, a Devčić uzvratio da je tribina preuranjena, dok god ne istekne službeni rok za kandidature.
U maloj dvorani ispod Gradske knjižnice, pred dvadesetak okupljenih građana, predsjednica "Anima Lošinj" Kristina Volarić uvodno je govorila o aktivnostima ove lani osnovane udruge, a zajedno s Bojanom Genov navela je nekoliko podataka o stanju bioraznolikosti na otoku te stavove udruge o toj problematici. "Općina Cres-Lošinj još je 1979. godine odlučila da se suhozidi ne smiju koristiti za gradnju novih objekata, a u kampu na Čikatu suhozidi su srušeni", kazala je Genov, nastavivši da je lani za održavanje zelenih površina Grad potrošio 640 tisuća eura, trošeći i na biljke koje nisu autohtone i traže mnogo vode. Ocijenila je da su nasadi na Lošinju "lijepi, ali i anakroni, jer se na zapadu Europe ide na nasade koji troše manje resursa", kao i da u gradu nedostaje stabala, iako je dokazano koliko ona mogu pomoći ljeti u smanjivanju temperature zraka. Volarić je predložila da se u suradnji s Gradom napravi "društveni vrt", za sve građane koji bi željeli nešto posaditi, a nemaju mogućnosti. Genov je poručila da su turisti osjetljivi na dobrobit životinja, a da je "lani bilo veliko ubijanje koza na Umpiljku i Unijama", navodeći da se to smije jedino s dozvolom Ministarstva poljoprivrede, a da ono nije dalo dozvolu, te da je Grad prebacio odgovornost na Mjesni odbor Unije. U nastavku, rekla je i da "mjesto postaje destinacija zbog prirodnih i kulturnih ljepota, pa dolazi unifikacija, svi imaju iste stolice, kamp-kućice, pretjerana izgradnja dovodi do toga da destinacija više nije privlačna jer je ista kao sve druge te je turisti napuštaju i odlaze drugdje".
Od troje kandidata, najprije je govorila Silvija Kocijan: "Nisam biolog, ali sam pravnica. Pravo na zdrav okoliš je treća generacija prava, a mi smo u poziciju da ni prva generacija prava nije stabilna, a kamoli treća. Na predstavljanje gradskog proračuna došlo je dvoje ljudi, pitam se zašto. Gradovi poput Zagreba i Pule imaju gradske vrtove. Budem li došla u poziciju, svakako ću krenuti s te strane. Naš otok pomalo izumire u prirodi".
Mario Franković je poručio da "već četiri godine govori o netransparentnosti aktualne vlasti, nedovoljnoj komunikaciji s građanima i cenzuri na društvenim mrežama". Ideje organizatorica tribine ocijenio je izvanrednim: "Želim u komunikaciji s vama i ostalima koji imaju dobre ideje i vizije, imati aktivnu komunikaciju i da javnost bude o tome obaviještena. U vama vidim priliku da kao gradonačelnik imam ljude koji će moći pomoći u određenom djelokrugu. Izmjene i dopune prostornog plana nisu donesene pet godina. Mjesni odbori nemaju dovoljan utjecaj. Znamo i za inicijativu Akcije mladih za mjesne odbore u Malom Lošinju, sve to vidim kao mogućnost poboljšanja ovakvih stvari".
Ivica Krstaš istaknuo je da se odazvao premali broj građana s obzirom na važnost teme. "Kad je bijeli čovjek došao u Ameriku, ona je bila savršeno mjesto, raj na zemlji. Bijeli čovjek je sve izbetonirao, živi svijet je platio glavama. Doživljavam sebe kao onog Indijanca kojemu su to bijelci napravili. Mi ne trebamo biti performeri tradicije, nego je živjeti. Pod otočane ne mislim samo one koji su tu rođeni, nego sve koji su došli živjeti. Mi prezentiramo folklor, krpamo mrežu, ali ne da bi lovili ribe. Pustili smo da sve unište. Ovo što ste prezentirali je skroz točno i već je kasno. No, kažu da za ljubav nikad nije kasno. Zaustavimo prekomjerni izlov ribe, rušenje gromača. Hoćemo li to kroz zakone ili ćemo lupiti šakom o stol, za što sam i ja", poručio je. Na temu ubijenih koza na Unijama, rekao je da je su one proglašene divljim životinjama, kako Lovačko društvo ne bi moralo platiti zbrinjavanje, te "izmislili bolest i pobili ih", a da je na svemu "zaradio gospodin iz HDZ-a". O košnji zelenih površina, rekao je da pritom u zrak ide mnogo plastike, koja se pretvara u mikroplastiku i otrove koji su kancerogeni.
Iz publike, za riječ se prva javila Jelena Skorupski, kazavši da je 53 godine živjela u Švicarskoj i da je ondje košnja livada zabranjena do 15. lipnja zbog flore i faune, no da joj ovdje jednostavno odgovore s "mi nismo Švicarska". Petar Opić, koji živi na relaciji Lošinj-Nizozemska, rekao je da dolazi na Lošinj od 1965. godine i da se otad uvelike promijenila flora i fauna: "Želimo li mi doista vitalan otok s mirisima smilja i kadulje ili otok pun betona? Bogati smo vodom, ali se ponašamo kao multimilijarderi. Vani se troše milijarde da se postigne stanje kakvo je nekada bilo, a mi sve uništavamo".
U nastavku rasprave, Krstaš je poručio da plivarice izlovljavaju samo plavu ribu, nego i druge vrste, a Kocijan da lokalno stanovništvo nema gdje vezati barke, našto je Krstaš nastavio da treba napraviti "mikrozone" za domaće ribare, poručivši "da zakon nije sveta krava i treba ga mijenjati". Adela Pešić (nedavno nastupila na predstavljanju DP-a) upozorila je na sidrenje na plažama, kazavši da dolazi do zagađenja mora, uslijed ispuštanja otpadnih voda s plovila. Nadovezao se Jakov Pekas, kazavši da "samo u Lošinju i nigdje drugdje postoji marina usred grada", a da u centru grada nema tuševa i WC-a, pa zato sve ide u more, pošto se nautičari tuširaju na mulovima. Krstaš je postavio pitanje publici, znaju li tko je "selio barke iz grada", našto se Genov nadovezala da su to bili roditelji sadašnje gradonačelnice, kao koncesionari, a Krstaš je nastavio da "luka odnosi 30 milijuna godišnje u županijsku kasu, a onda mi skupljamo novac kada je neko dijete bolesno". Kocijan se nadovezala da se jedan dio zakonski mora vratiti Lošinju, a da je uvjerena da se to ne događa. Adela Pešić je ustvrdila da, "ako nisi Kučić ili Mužić, na Lošinju si gotov". Pekas je nastavio da je do gradskih terena nemoguće doći, a da bi on volio otvoriti OPG.
Prokomentiravši navode iz dotadašnjeg tijeka rasprave, javio se Dubravko Devčić, kazavši da za koze postoji procedura: "Ne iznosite lažne objave. Prvi put kada su koze ušle u vrtove, nekoliko ih je odstrijeljeno i poslane su na analizu te je kod nekoliko njih utvrđena zarazna Q-groznica. Išlo se na mogućnost da ih se pregleda, a ako su u redu, da se meso ne baci, ali naredba inspektorata je bila jasna. Na Umpiljku, nakon što je vlasnik umro, stado se širilo, spuštalo u vrtove u Velom i Malom Lošinju, uništavalo sve živo. Jedini način je bio odstrjel i odobrilo ga je Ministarstvo poljoprivrede. Prva varijanta je bila da se ne ide odstrjelom, već da se ulove i čuvaju 60 dana, pa onda u prodaju ili u klanje. No divlje koze je nemoguće uhvatiti; pogodiš ih puškom za uspavljivanje, a dok ona zaspe, već je kilometar dalje. Onda su krenula lovačka društva, jer jedina imaju pravo pucati. Takve koze se smatraju podivljalima, kao divljač". Nastavio je time da nije točno da nema suradnje Grada s mjesnim odborima, kazavši da je predsjednica Odbora za suradnju s mjesnim odborima s njegove liste i da je molila predstavnike da dođu, no da su se uvijek odazivali jedino iz Artatora i Osora, a ostali ignorirali. Kontrirao je Franković, rekavši da je razgovarao sa svim vijećima mjesnih odbora.
Devčić je još rekao i da za najam zemljište, procedura s Gradom ide brže nego s državom, a da je i sam prije 12 godina dao zahtjev za državno zemljište kraj svojeg OPG-a i da je još u proceduri. "Kurile svi spominjete radi mene. Govorite da su nekad hranile Lošinj, a ja jedini od vas to živim. Tamo imam ovce, bademe, ljekovito bilje smilje, lavandu, ružmarin, kokoši, 17 magaraca. Žao mi je što izmjene prostornog plana još nisu donesene, jer će one konačno riješiti problem ilegalne gradnje. Znate li kako su nastale Artatore? Nažalost, isto tako. Po izmjenama prostornog plana, bit će definirano što se može, gdje se može. One gradnje tiču se OPG-a, zna se koliki po površini čestice objekt može biti. Ostalo, ja bih sve srušio. Od 1990. godine Grad nije ulagao u poljoprivredu koliko u zadnje četiri godine, nažalost je otišlo u krivom smjeru. Jer, osnova za poljoprivredu je voda. Grad je počeo s navodnjavanjem, a onda su se određeni upetljali i počeli dobivati priključke i sad tamo imaju kuće. Mogu li ja to kao stranac u Njemačkoj? Opet su zakazali inspektorati, gdje je turistička inspekcija? Tek sad država prebacuje ingerencije na komunalne redare", rekao je Devčić. Na pitanje Arsena Mujagića zašto izmjene prostornog plana nisu napravljene u pet godina, Devčić je rekao da plan piše firma IGH, koja je to dobila na natječaju, a da pritom "totalno zavlači" i da bi ih on tužio, da je to u njegovoj moći. "Ne bih se iznenadio da su to političke igre, jer je vlasnik IGH Rus", nastavio je Devčić, a na Mujagićevu repliku da je nadležni odbor prije šest mjeseci utvrdio konačni prijedlog plana, Devčić je odgovorio da je stigao prigovor, poslan Ministarstvu na mišljenje.
