O tome koliki su nekomercijalnim sadržajima izgledi za dobivanje prostora u napuštenim vojnim nekretninama u Malom Lošinju, održan je okrugli stol.
Premda je događaj održan u Lošinjskom muzeju okupio relativno mali broj sudionika, konfrontacija razmišljanja nije izostala. Domaćin skupa Dorian Božičević, predsjednik Zajednice tehničke kulture Malog Lošinja, imao je uvodnu riječ i pritom apelirao na dodjelu prostora u bivšoj vojarni, odnosno pratećim objektima u Malom Lošinju, za potrebe organizacije kojoj je na čelu.
Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, kazao je da, načelno, prednost pri dodjeli bivših vojnih nekretnina imaju sadržaji koji stvaraju novu ekonomsku vrijednost.
Kruno Kardov sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta govorio je općenito o stavljanju bivših vojnih objekata u Hrvatskoj u funkciju, napomenuvši da je većina objekata bila u dobrom stanju po odlasku JNA, a da se njihova devastacija događala kasnije. "Karakteristična je situacija da se pripremi dokumentacija za novu namjenu objekata, pa se javi otpor i sve zastane, jer ideje nisu bile dobro objašnjenje javnosti; katkad iz neznanja, katkad iz želje da se nešto prikrije", tvrdi Kardov.
O slučaju prenamjene Muzila u Puli u elitno turističko područje i otpora koji je to izazvalo kod građana Pule, govorila je Dunja Mickov iz udruge "Zelena Istra", koja smatra da se "resortifikacija" Pule ne temelji na potrebama građana, a da terene za golf treba graditi na devastiranim terenima poput bivših smetlišta, a ne na vrijednim terenima.
Bilo je i nekoliko sudionika u raspravi mimo najavljenog u pozivu, pa je tako o primjeru dobivanja objekta bivšeg Doma JNA na Velopinu za nekomercijalne svrhe, govorila Andrea Borić iz udruge "Plavi svijet", navodeći suradnju s Gradom Malim Lošinjem i potrebu zajedničkog djelovanja da bi se dobila sredstva iz EU.
Nevenka Morović-Janković govorila je o dugotrajnosti procedure dobivanja objekta u kojem se sada nalazi Gradska knjižnica i nekoliko udruga, koji je JNA koristila do 1991. godine. Općina Cres-Lošinj taj prostor dobila je na korištenje 1993. godine, a tek 2008. regulirano je i vlasništvo.
Dopredsjednik primorsko-goranske županijske skupštine Đanino Sučić navodi da pri donošenju prostorno-planske dokumentacije ima vrlo malo primjedbi i uglavnom se svode na statuse vlastitih pojedinačnih čestica, a kasnije se, kod implementacije plana, javlja otpor građana. "Treba nam rast gospodarstva, ali na održivi način, da poslije ne žalimo", zaključio je Sučić.
Gradska pročelnica Ružica Baumgarten također problem vidi u neuključivanju građana u proceduru javnih rasprava uoči donošenja prostornih planova.
Ovdje se u raspravu ponovno uključio Mladen Pejnović, zapitavši "zašto svaki plan završi kao kompromis parcijalnih interesa, pa više nema komada od 100 metara terena uz more na kojem se može zaposliti ljude?"
Izdvajamo i dva komentara iz publike; Irena Dlaka upozorava na to da je prostor na otoku ograničen. "Lijepo je da se na Rukaviću grade stanovi, ali pitanje je hoće li se u tim stanovima živjeti cijele godine", kazala je Dlaka, koja drži da će propadanjem i uništavanjem borove šume na Čikatu, pasti i broj turističkih dolazaka.
Bojana Genov kaže da je pri donošenju prostorno-planske dokumentacije Grada Malog Lošinja bilo teško doći do radnih materijala, a da su odgovori na primjedbe uglavnom bili kratki dopisi s odbijenicama.