Kao glavni izvor vode za gotovo cijelo cresko-lošinjsko otočje - u preko 200 kilometara dugačkoj vodovodnoj mreži nisu naselja sjeverno od grada Cresa, selo Vidovići te otoci Unije, Susak, Vele Srakane i Male Srakane - Vransko jezero ili jezero Vrana, kako god ga nazivali, osnova je suvremenog otočnog razvoja, nakon što je poslije II. svjetskog rata počela izgradnja vodovoda, o čemu se ranije raspravljalo i planiralo, ali ipak ništa konkretno nije bilo poduzimano.
Glavna tema predavanja bio je utjecaj klimatskih promjena na jezero, a docent Rubinić, hidrolog s Građevinskog fakulteta u Rijeci, iznio je podatke dobivene dosadašnjim istraživanjima, uključujući i procjene od kojih neke sežu čak do kraja ovog stoljeća. "Dosadašnji rezultati pokazuju da svi koji rade na jezeru, to čine na dobar način i nema naznaka kritičnih opasnosti. No, klimatske promjene znače da je vrijeme da se razviju moguća upravljačka rješenja", istaknuo je predavač. Podsjetio je na izraženo spuštanje razine vode u jezeru potkraj osamdesetih godina i veliku zabrinutost koja je tada vladala u otočnoj javnosti, kazavši da se izraženi pad razine ponovio i 2008. godine, ali da je tada već bolje shvaćeno da je riječ o normalnim posljedicama nenormalnih hidroloških prilika - smanjenju količine oborina kroz nekoliko uzastopnih godina, u kombinaciji s naglim povećanjem crpljenja vode iz jezera: "Ekstremno niske razine 1989. i 1990. godine izazvale su zabrinutost, različite, pa i nesuvisle kontradiktorne teorije, skoro pa i paniku i zahtjeve za trenutnim značajnijim smanjivanjem crpljenja, ali i intenziviranje novoga ciklusa istraživanja".
Pokazavši procjene prema kojima će se nastaviti porast temperature zraka, Rubinić je upozorio da će to sigurno dovesti do promjena u cirkulaciji vode u jezeru - više vode će ispariti i trošit će je vegetacija, a manje će vode prihranjivati jezero. Jednostavnije rečeno, u slučaju ekstremnog spuštanja razine vode u jezeru, što nijedno istraživanje ne predviđa, došlo bi do prodora vode kroz tlo iz nedalekog mora u jezero i time njegovog zaslanjivanja, odnosno slabije upotrebljivosti vode iz jezera za svakodnevne potrebe ljudi.
Nakon pitanja posjetitelja, povela se rasprava, pa je tako upozoreno na to da bi ipak trebalo povesti računa o korištenju drugih izvora vode na otocima, da pitku vodu ne bi trebalo koristiti za natapanje zelenih površina u gradovima i uz hotele, da je potrebno obnoviti vodovod i time smanjiti gubitke vode zbog dotrajalih cijevi, te da bi o jezeru trebalo održavati multidisciplinarni skup i objavljivati zbornik radova.
Dr. Rubinić vodi hidrološka istraživanja u sastavu projekta EU "Upravljanje krškim vodonosnicima", a proučavanjem Vranskog jezera bavi se od 1987. godine. Kako ističe, iako nije otočan, Cres svakodnevno gleda iz Mošćenica i rado mu se vraća.
