Kako smo već izvještavali, tim "Plavog svijeta" je nakon višednevne potrage 17. kolovoza uspjela snimiti odraslu jedinku velikog kita u moru ispred Starigrada-Paklenice, a kako su dojave o kitu nastavljene i tijekom rujna, nastavljeno je i terensko istraživanje, s ciljem snimanja kita letjelicom iz zraka i potom analizom veličine i zdravstvenog stanja, ali i kako bi uzeli biopsiju kože za analizu DNK i napravili dodatne fotografije za identifikaciju.
Istraživači su kita pronašli u subotu na ulazu u Novsko ždrilo, nastavivši ga pratiti sljedeća dva sata do novog Masleničkog mosta i potom ponovo Velebitskog kanala, a potom je kit otplivao prema Vinjercu. Kako su mu zaroni trajala i po dulje od pola sata, istraživači su odustali od daljnjeg praćenja, no pregledom dotad snimljenoga, utvrdili su da nije riječ o jedinki koju su vidjeli u kolovozu, već o drugom kitu.
"Nakon što sam napravio prvu seriju fotografija išao sam provjeriti njihovu kvalitetu te sam već prvim pogledom primijetio kako su peraje prethodno fotografiranog i ovog kita različite. Naime, kit kojeg su kolege fotografirale u kolovozu imao je veliki i vidljivi urez u samoj peraji dok ovaj kit urez nema. Također, i oblikom se peraje razlikuju. Gotovo nevjerojatno, ali svega pola sata nakon ovog otkrića, dobili smo telefonsku dojavu građana koji su u Virskom moru opazili još jednog kita!", kaže istraživač Jure Miočić-Stošić.
U nedjelju ujutro istraživači su ponovo krenuli na more i pronašli velikog kita sjevernije od Novskoga ždrila. "Osim što su mu zaroni trajali kraće, ovaj put veliki kit je bio zainteresiran za naše plovilo. U nekoliko navrata je na svega metar ispod površine po četiri-pet minuta plivao uz naš brod. Tijekom jednog približavanja okrenuo se na bok, te mu se jasno vidio gotovo bijeli trbuh. Na tijelu kita vidjeli smo veći broj parazitskih rakova Penella sp., no procjenjujemo kako infestacija nije bila tolika da bi životinji predstavljala zdravstveni problem", kaže Grgur Pleslić, direktor znanstvenog programa "Plavog svijeta".
Dr. Draško Holcer, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja obavio je biopsiju kože velikog kita: "U nekoliko navrata kit je veoma polako plivao uz naše plovilo. Takva situacija povoljna je za uzimanje biopsije jer vam omogućava da životinju pogodite precizno ne riskirajući možebitnu ozljedu ili promašaj. Tijekom jednog takvog izrona uz plovilo uspio sam ispucati biopsijsku strelicu samostrelom i uzeti mali komadić kože za analizu DNA. Koliko znam, ovo je prvo uspješno biopsiranje velikog kita u Jadranu. No prije desetak godina uspio sam uzeti biopsiju i s grbavog kita koji je boravio u Piranskom zaljevu. Tada nam je ona pomogla utvrditi spol životinje. Ovaj uzorak ćemo poslati kolegama u Nizozemsku, koji trenutno rade populacijsko genetičko istraživanje velikih kitova Sredozemlja i Atlantika te se nadam kako će nam rezultati stići čim prije".
Ekipa "Plavog svijeta" pronašla i drugog kita
- Bojan Purić