Novo povećanje broja osoba s utvrđenim koronavirusom u Hrvatskoj, što se događa usporedno s turističkom sezonom, povod je za razgovor s epidemiologinjom dr. Senkom Stojanović iz Malog Lošinja...
Kakva je trenutna situacija s koronavirusom na otocima?
Osim jedne osobe u Cresu u ožujku, do danas nemamo novih oboljelih osoba.
Koliko je dosad sveukupno bilo testiranja, koliko određenih samoizolacija? Koliko je trenutno osoba u samoizolaciji?
- Moram naglasiti da je broj testiranja povećan, ali nama je povećan sukladno naputcima HZJZ, tako da se testiraju djelatnici socijalnih ustanova prije dolaska na posao i nakon odsustva (godišnji odmori, bolovanja), testiraju se pacijenti prije operativnih zahvata, prije određenih dijagnostičkih pretraga, prilikom prelaska iz jedne socijalne ustanove u drugu, i tu nam je najveći broj testiranja. Što se tiče sumnji na pozitivne osobe, testiramo sukladno indikacijama, tako da smo, sve u svemu, od ožujka do danas imali oko 120 testiranja, a Cres oko 60. Svi su, naravno, negativni.
Trenutačno nemamo osoba u samoizolaciji. Imali smo ih mnogo, kada su na snazi bili obavezne mjere samoizolacije prilikom dolaska iz stranih zemalja. Mjeru samoizolacije kao kontakt oboljelih trenutačno nemamo.
Ako netko sumnja da ima koronavirus, treba telefonski nazvati svojega liječnika, a ne epidemiologa. Liječnik će procijeniti je li potrebno konzultirati epidemiologa.
S obzirom na znatno povećanje broja ljudi na otocima u ljetnim mjesecima, je li vam dodijeljena kakva kadrovska pomoć? Je li došlo do "zamora materijala", odnosno očekuje li se on?
- Ja sam i dalje jedini epidemiolog na oba otoka. Naravno da se uvijek, bilo telefonski, bilo mailom, čujem sa svojim kolegama sa Zavoda. Nemamo dodatnu kadrovsku pomoć; u Cresu su sestra školske ambulante, diplomirani sanitarni inženjer i magistar prehrambene tehnologije, a u Malom Lošinju diplomirani sanitarni inženjer, sanitarni tehničar i jedna medicinska sestra. Ispostava pokriva poslove uzorkovanja mora, mikrobiološke čistoće objekata, uzorkovanje bazena, hrane, otpadnih voda, zraka, pitkih voda, izdavanje sanitarnih iskaznica, uzimanje humanog materijala, nadzor dezinfekcije, dezinskecije i deratizacije, zatim cijepljenje prema redovnom kalendaru i cijepljenje putnika, pomoraca, trajne javnozdravstvene edukacije građana, javnozdravstveni projekti, monitoring komaraca. Naravno da postoji zamor materijala, nadam se da ću uspjeti otići na godišnji odmor.
Mislite li da je na razini nadležnih javnozdravstvenih radnika u Hrvatskoj došlo do novih spoznaja o virusu, u razdoblju otkad se pojavio u Hrvatskoj do danas?
- Virus je novi, uvijek su neke nove spoznaje. Mislili smo da će se broj oboljelih smanjiti tijekom ljeta, a on nam je porastao, tako da je s ovim virusom teško raditi prognoze.
Smatrate li opravdanim potpuno drugačije pristupe prije 3-4 mjeseca i sada, iako su statistike približno jednake?
- Smatram da je pristup prije tri-četiri mjeseca bio dobar, jer je to bio početak epidemije i morali smo upoznati virus i vidjeti kako se ponaša. Naravno da smo te mjere s vremenom morali popustiti, ali moje je mišljenje da smo prenaglo popustili s mjerama. Mjere poput nošenja maski u zatvorenim prostorima, dezinfekcija te izbjegavanja velikih grupiranja ljudi, po meni, moraju biti obavezne.
Možete li komentirati činjenicu da se javnozdravstvene preporuke - velika okupljanja i bliski kontakti - krše od najviših instanca vlasti do onih na lokalnoj razini? Kakvu to poruku šalje javnosti?
- Svatko je odgovoran za svoje vlastito ponašanje, javnozdravstveni djelatnici, medicinsko osoblje, moramo biti odgovorni prema sebi i prema drugima, a isto tako i svi ostali građani. Vlastitom neodgovornošću štetimo sami sebi i drugima.
Zaključno, koja je vaša poruka građanima kako se ponašati, odnosno na što posebno trebaju paziti?
- Moja poruka je da moramo biti odgovorni, poštivati mjere nošenja maski, dezinfekcije, izbjegavati velika okupljanja ljudi, pa ako to i nije obaveza, nego samo preporuka, 'ajmo ih se pridržavati. Sada govorim našim otočanima - uspjeli smo proći bez zaraze, zasada, 'ajmo se svi zajedno potruditi s onim na što možemo utjecati, a to su mjere, da izdržimo sve negativne strane ove epidemije, da nam se najesen virus ne vrati, da nam djeca krenu normalno u školu, da zaštitimo naše starije i bolesne od virusa. Došli su nam turisti - nismo ni mislili da će ih ovoliko biti - i oni se pitaju zašto ne nosimo maske u trgovinama, zašto se ljudi grupiraju. I vjenčanja koja su nam donijela nova žarišta virusa, nitko ih ne brani, ali ne u velikom broju, ne s velikim okupljanjima u zatvorenim prostorima. Moramo shvatiti da mi sami svojim ponašanjem možemo puno toga promijeniti. Ja želim da mi se vrati moj stari način života, da mi dijete normalno ide u školu, druži se s prijateljima... zar ne želimo svi mi isto? Da ne čitamo svaki dan koliki je broj oboljelih, na respiratoru, umrlih? Pokušajmo biti odgovorni, prema sebi i prema drugima. Sve što napravimo ulog je u našu budućnost, budućnost bez virusa. Sjetimo se života prije virusa i učinimo sve da spriječimo njegovo širenje.