Ogromna većina akvatorija cresko-lošinjskog otočja ubraja se u unutarnje morske vode RH, s tim da akvatorij uz jugozapadnu obalu otoka Suska pripada hrvatskom teritorijalnom moru.
Ministarstvo javlja: "Ovime je okončan postupak proglašenja isključivih gospodarskih pojaseva ispred obala Republike Hrvatske i Talijanske Republike u Jadranu u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982., te je to sada morski prostor u kojem ne postoji otvoreno more već obalne države ostvaruju svoja suverena prava i jurisdikciju u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, zakonodavstvom Europske unije i svojim zakonodavstvom. Republika Hrvatska i Talijanska Republika su u svibnju 2022. potpisale Ugovor o razgraničenju svojih isključivih gospodarskih pojaseva koji je stupio na snagu u travnju 2024., s kojim je, nakon Ugovora iz Osima iz 1975. (potpisnice su bile Italija i SFR Jugoslavija, op.a.) kada je razgraničeno teritorijalno more i uspostavljena današnja državna granica na moru između Hrvatske i Italije te Sporazuma iz 1968. kojim je razgraničen epikontinentalni pojas, a koji su dvije susjedne zemlje tehnički uskladile 2005., u potpunosti međunarodnopravno zaokruženo razgraničenje na moru između dviju država. Proglašenjem isključivih gospodarskih pojaseva uz vanjsku granicu svojih teritorijalnih mora, obje su države u tim područjima mora učvrstile međunarodnopravni okvir za jačanje suradnje na očuvanju Jadranskoga mora, njegova ranjivog morskog ekosustava te održivog korištenja s ciljem daljnjeg razvoja plavog gospodarstva u skladu s međunarodnim pravom poglavito Konvencijom UN o pravu mora, kao i zakonodavstvom EU".
O ovoj temi zatražili smo komentar pomorskog kapetana Borisa Rukonića iz Malog Lošinja, dopredsjednika ovdašnjeg Kluba pomoraca. "Konačno definirano razgraničenje obalnih država Jadranskog mora pozitivan je ishod pregovora, dajući temelj za jasno utvrđena prava – kako eksploatacije podvodnih resursa, tako i obaveza koje iz toga proizlaze. Epikontinentalni pojas daje ekskluzivno pravo raspolaganja podmorjem države u čijem se području nalazi - do 200 Nm od teritorijalnog mora - a u našem slučaju konačno postignuti direktni dogovor. Pitanje koje se najčešće nameće odnosi se na dopušteno gospodarsko ribarenje u Jadranu, što je po međunarodnom pravu regulirano isključivim gospodarskim pojasom (IGP, jer se epikontinentalni pojas ne odnosi na ribu i ostale žive resurse. Naša je država primijenila elemente IGP-a, ali u sklopu Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, s tim da je ribolov ipak dopušten i državama članicama EU. Dakle, s obzirom na potencijalna nalazišta nafte i plina u području koje je sada na ekskluzivnom raspolaganju RH, ovakvo razgraničenje točno određuje prava i odnose država potpisnica. Prirodni resursi kao što je nafta, zemni plin i minerali unutar tog područja sada postaju vlasništvo RH i omogućeno je njihovo direktno iskorištavanje od domaćih ovlaštenih tvrtki ili davanje u koncesiju stranim kompanijama", navodi Rukonić.
