Na "dnevnom redu" dvosatnog predavanja najprije su bili geopolitički odnosi u okolnostima rata u Ukrajini i povratka Trumpa na mjesto predsjednika SAD. Istaknuo je da je rođen u vrijeme osnivanja Ujedinjenih naroda kada je bilo uključeno pedeset država, a sada ih je četverostruko više, pa im je i pala vrijednost, kao i da je postojalo načelo nediranja u tuđe granice, a sukobi uglavnom zamrzavani. "Prvi moj ratni zadatak bio je 1974. godine na Cipru, gdje je sada još sve kako je bilo tada, s podjelom otoka. Rusija sada poručuje: nemojte misliti da ćete zamrznuti ovaj konflikt. Vrijeme suvereniteta je završilo, a uloga UN je pala", istaknuo je Milić.
Prema Miliću, komunizam u Jugoslaviji nije imao proizvod koji bi svijet kupio, osim "Elanovih" skija, a "pizze nije bilo do 1972. godine, ni u Istri". Ipak, istaknuo je da komunizam nigdje nije trajao tako dugo kao u Kini, da bi se stigao "zaigrati i postati maštovit": "Kako je ta Kina, koja je stalno imala namrgođeno lice, napravila takve iskorake?" Povukao je paralelu s posljednjim godinama Jugoslavije; da su danas među najbogatijim i najuspješnijim ljudima (a da nisu u zatvoru) u pojedinim republikama oni koji su bili posljednji predsjednici socijalističke omladine, pa nabrojao Sandija Češka, Baneta Brkljača, Nikicu Gabrića, Svetozara Milevskog, Nijaza Skenderagića i Milu Đukanovića, kakve Partija pedesetih godina ne bi odabrala na takva mjesta.
Odgovorivši na kritike da u putopisima inzistira na razlikama među narodima, rekao je da je, obišavši 77 država, bez obzira na "val" da ne treba govoriti o takvim razlikama, one ipak postoje i da je "uvidio da postoje etički krugovi prema poslu, obitelji, novcu, djeci, zdravlju" i počeo provoditi ankete. Na pitanje o najvažnijem za sreću, rekao je da je u južnim europskim i latinoameričkim zemljama najčešći odgovor zdravlje pa obitelj, a novac je četvrti ili peti po redu, dok je u SAD novac na prvom mjestu. "Pitao sam, što biste radili sutra ujutro da večeras dobijete 20 milijuna eura na lotu. Katolici i pravoslavci rekli su da bi počeli trošiti novac, koji još nisu ni podigli, da bi se ponašali na rubu incidenta, pa onda što bi kupili djeci, a nitko nije spomenuo roditelje. Na sjeveru, odgovarali su da bi otišli na posao kao i inače, počastili bliži krug kolega kavom, ne bi mijenjali posao, stavili bi novac u banku, a priuštili bi si put oko svijeta. Onaj tko je i spomenuo djecu, rekao bi da im priuštio dobro školovanje. U Moskvi, jedan je rekao da bi unajmio skupe aute i proveselio se s djevojkama i ciganskom muzikom", prepričao je Milić, uz nastavak, da cijeli svijet voli proizvode koje radi "katolički svijet", poput "Maseratija", "Lamborghinija", "Prade", "Versacea", konjaka, arhitekture, slikarstva itd.: "A što će ti 'ferrari', da budemo viđeni? A i to uspije jedan na milijun, a ostali su jalni. Trump i Amerika su odgojeni da navijaju za tog jednog od milijuna, a mi ih ne volimo".
Opisao je dojmove iz Skandinavije, dodavši da je iz tamošnjih razgovora zaključio da su ljudi ondje jednaki zato što ondje sto godina vladaju socijaldemokrati, ali ne oni koji su autokrati. "Židovska nacija, iako malobrojna, uspješna je jer ima poseban pristup vrijednostima i može se adaptirati svakoj sredini, a nigdje ih, osim u Izraelu, nema više od dva posto. Kod njih je drčnost ili odlučnost normativ", nastavio je Milić, prebacivši se na američke teme. "Sad imamo američkog predsjednika koji je drugi put pobijedio i predstavlja običnog, uglavnom neškolovanog Amerikanca, a i školovane koji proizvode. Takvima smetaju došljaci, kriminal. Stalno se pitamo je li Trump neobrazovana budala i siledžija ili demontira konstrukciju koja je na svoj način izopačila svijet. Dok nisam otišao u Moskvu, mislio sam da postoji jedan Kremlj, a ima ih još po Rusiji. Filozofija je napraviti palaču za vladara, a onda dođe narod. A u Americi su išlo kopati zlato, ubijali Indijance, tko je prvi stigao, zauzeo je zemlju; iskonski darvinizam. Netko bi nekome ukrao zlato ili konja, pa je dvanaest poštenih ljudi odlučilo o kazni. Pa su odvojili dio novca za šerifa, s vremenom se država regenerirala i širila i postavilo se pitanje je li širenje države korisno. Podijelilo se društvo na one koji misle da država zna bolje i one koji zarađuju; misli li bolje 36-godišnji ministar došao s Harvarda ili Elon Musk? Kod nas je većina doktora ekonomije švorc. Tko je u pravu? Onaj koji bolje osjeti bilo naroda".
O Europi, naveo je nekoliko podataka, prema kojima se najviše kave pije u Skandinaviji, iako su ondje kafići prazni, za razliku od Hrvatske, Italije, Grčke, Španjolske. S druge strane, mediteranske nacije smatra se lijenima, a imaju najviše radnih sati u EU. "Mi volimo svadbe, krstitke, sklapamo ugovore za ručkom. U Švicarskoj, nezamislivo je sklapati poslove u restoranu. Dalje, što je siromašnija zemlja u Europi, ljudi imaju više nekretnina u posjedu. Moja teza je da društva i postupci ovise o toj etici. Iako, u ovom svijetu moguće je da se nešto promijenilo u ova dva sata", zaključio je Milić, ocijenivši da je zbog susjeda Hrvatska na "trusnom području, s dosta neizvjesnosti".
Na pitanje iz publike o stanju na HRT-u, odgovorio je da nije siguran kako će se s manjim brojem ljudi održavati četiri TV-programa i sadržaji na internetu. "Na HTV-u se nikad nije razgovaralo o programskoj strategiji, nego se uvijek polazilo od ljudi koje imaju i programa kakav oni mogu napraviti, zbog čega su se neki ljudi obeshrabrili
Milićevo gostovanje u kinu Vladimira Nazora organizirali su Rotary klub "Lošinj" i Pučko otvoreno učilište Mali Lošinj, a odazvalo se nešto više od stotinu posjetitelja.
