Panorama Suska iz 2017. godine / foto: B. PurićOtok Susak, koji pripada cresko-lošinjskom otočju, zanimljiv je po mnogočemu. To je jedini pješčani otok u Jadranu. Geolozi iznose više teorija o nastanku pijeska. Po nekima, u dalekoj prošlosti nanijela ga je rijeka Po, u geološkoj fazi kada je Jadransko more dopiralo tek do otoka Visa.
Beli - na temeljima prethistorijskog i rimskog naseljaNa krajnjem, pustom sjevernom dijelu otoka Cresa, na visokoj uzvisini strmih strana iznad mora, smjestilo se mjestance Beli. Broji svega nekoliko desetina stanovnika. Danas je malo i neznatno, a prije koju tisuću godina predstavljalo je poznato i važno naselje s debelim utvrdama, strateški važnom lukom, vodovodom, kanalizacijom i drugim gradskim sadržajima. Bilo je to u rimsko doba, koji je kao takav izgrađen na temeljima prethistorijskog naselja.
Krstionica u starokršćanskoj bazilici u OsoruCrkvena prošlost Cresa i Lošinja je izuzetno bogata. Bila je u uskoj vezi s burnim događajima koji su se dešavali na ovim otocima. Institucije crkve su odigrale značajnu ulogu u povijesti ovih otoka jer su crkve i samostani također predstavljali jaka žarišta kulture i prosvjete. Često su bili jedini nosioci pismenosti i učenosti u ovoj sredini.
Mali Lošinj krajem XIX. stoljećaPrvi pouzdani podatak o nazivu otoka Lošinja nalazi se u povelji od 20. rujna 1384. g. u kojoj stoji: "Insula Lossini". Jedan dokument iz 1442. g. naziva ga "Lassin". Uglavnom, najčešće se javljaju talijanske toponimijske varijante, pa tako: "Lussino", "Lussini", "villa di Lussini", kako je to zabilježeno u brojnim aktima Osorske općine (Acta cancellaria Ausseri).
Nedavna iskopavanja otkrila su slojeve bezbroj rušenja, paljenja i obnovaOsor, koji se nalazi na prevlaci između otoka Cresa i Lošinja i koji danas broji tek nekoliko desetina stanovnika, u prapovijesno doba bio je nezaobilazna pomorska i trgovačka stanica onovremenih mediteranskih pomoraca.
Spilja Vela jama na OsoršćiciDosadašnja istraživanja prošlosti otoka Cresa i Lošinja dokazala su da su se ljudi na njih naselili prije puno tisuća godina, još u vrijeme kada je sjeverni Jadran bio kopno, što je omogućilo nesmetanu komunikaciju ljudi i životinja sa širim evropskim prostorima.
Dr. Enver Imamović / foto: Lošinjski muzejDr. Enver Imamović, arheolog i povjesničar iz Bosne i Hercegovine, dijelom je svoje karijere povezan s cresko-lošinjskim otočjem.
Irena Dlaka / foto: B. PurićCrkvica na Anuncijati, jednom od rtova na ulazu u lošinjsku uvalu Čikat, jedno od mjesta koje u lošinjskom kolektivnom sjećanju ima posebnu ulogu, od danas ima i svoju monografiju.
Nošnje u primjeni, ljetos na fešti / foto: B. PurićO narodnim nošnjama otoka Suska, naročito ženskim nošnjama, mnogo je toga već napisano, a u svojoj novijoj verziji vedrih boja, kao atrakcija se koriste i izvan matičnog otoka.
Dok mreža nije razvučena ulicama, ovako se išlo po voduU paleti značajnih datuma u otočnoj povijesti, posebnu važnost imaju ostvarenja za kvalitetu života važnih ideja, a jedna od njih pretočena je u stvarnost prije točno sedamdeset godina.
Tarcizio Hrončić i Fabijan Lechich / foto: B. PurićNa tradicionalan, mnogo teži način od danas prevladavajućeg, u petak je u Ćunskom prerađeno 150 kg maslina, postupkom zanimljivim posjetiteljima Torća, starog mlina za masline.
Dr. Andrej Janeš / foto: B. PurićDr. Andrej Janeš iz Hrvatskog restauratorskog zavoda u Malom Lošinju je održao predavanje o rimskoj nekropoli u Osoru, odnosno rezultatima arheoloških istraživanja ususret i prilikom nedavnog širenja ceste na lošinjskoj strani periferije Osora.
Stari mlinski kamen / foto: B. PurićOvaj će petak u Ćunskom ponovo biti prikazan tradicionalni način prerade maslina, odnosno dobivanja maslinovog ulja.