Livio Hrelja, 67-godišnji je uzgajivač ovaca i jedan od stanovnika otoka koji već godinama upozoravaju na goleme štete koje ovčarstvo trpi od divljači, svojedobno dovezene na otok zbog gospodarske eksploatacije - lovnog turizma. U telefonskom razgovoru prepričao nam je jučerašnji događaj: "Oko osam sati ujutro krenuo sam nahraniti ovce u neposrednoj blizini kuće, noseći im sijeno i djetelinu. Jedna ovca je blejala i blejala, shvatio sam da nešto nije u redu i vidio da nema janjca. Kako su mi i prije u sve zatvorene pašnjake ulazile divlje svinje, krenuo sam u potragu i na jednom dijelu sam uočio svinju, krenuvši prema njoj, tako da ga pokušam usmjeriti prema rupi u ogradi kroz koju je ušla. Ta se svinja, od recimo šezdeset kilograma, zabila u mrežu, a kako je nije uspjela potrgati i proći, krenula je prema meni. Došla mi je možda tri metra udaljenosti i bojao sam se da će me napasti, ugristi za ruku ili nogu. Uzeo sam prvi kamen koji sam dohvatio, gađao je, ali sam je samo okrznuo. Kada je svinja već bila na metar od mene, dohvatio sam drugi kamen i uspio je pogoditi točno u glavu, nakon čega je legla kao da ju je metak oborio".
Kako nam je još prepričao, svinju je dokrajčio, rasporio i u utrobi pronašao ostatke janjeta. Javio se nadležnima u Lovačkom društvu "Orebica", prepričao što se dogodilo, a nakon početnog nerazumijevanja, na teren je došao lovnik i konstatirao stanje stvari. Hrelja je, ističe, sačuvao ostatke pronađene u želucu svinje i, ako je potrebno, dat će to i DNK preostale ovce na analizu. Posebno ističe da su njegovi pašnjaci opasani gromačama i povrh njih mrežama, a ondje gdje nema gromača, samo mrežama.
"Strah je bio neopisiv i ne bih ovo nikome poželio. Ovo mi je već bio treći susret s divljim svinjama, no one prije su bile manje, od po desetak i tridesetak kilograma. Nadam se da ovakvih susreta više neće biti, jer tko zna hoće li svinja sljedeći put biti brža...", zaključio je Hrelja, i na ovaj način upozoravajući na "svakodnevnu borbu koju vodi od 1986. godine", kada su prve divlje svinje dopremljene na Tramuntanu. Osim u ovčarstvu, navodi i da su divlje svinje uzrokovale velike promjene u raznolikosti biljaka i da zbog svinja više nije ostalo mnogo od 1300 biljnih vrsta, što je podatak koji se često navodi u prilog ljepotama otoka.
Napomena: Naknadno je u tekstu korigiran podatak o broju stanovnika sela.
