Drugi krug izbora održan je 30. svibnja, a konstituiranje prije osam dana. Kada je dogovorena potpora HDZ-a i HNS-a u izboru na mjesto predsjednika Vijeća?
- Do zadnjeg dana nismo definitivno znali za potporu HDZ-a. Isto kao što i do zadnjega dana nismo znali hoće li nam potporu dati Mario Franković i SDP. Potpise smo za kandidaturu tražili jedino od Elvisa Živkovića i Rudolfa Ivkovića, a nismo htjeli tražiti potpise ni od "lijevih", ni od "desnih". Razgovarao sam sa Živkovićem i Ivkovićem i u tim razgovorima je Živković rekao da će dati potpis, kao i Ivković, koji je poslije promijenio mišljenje i rekao da se mora konzultirati s Frankovićem.
Koji su bili uvjeti za potporu i je li ovo bila samo jednokratna situacija zbog konstituiranja Vijeća ili trajnija suradnja?
- To je bilo trenutno, da konstituiramo Gradsko vijeće, da se izabere predsjednik i da bismo dalje imali upliva koji prijedlozi i točke mogu na Vijeće. To sam otvoreno rekao i na konstituirajućoj sjednici - da bez obzira s koje strane dolaze prijedlozi, ako su na dobrobit građana Lošinja, bit će prihvaćeni. Iza toga stojimo i to je svrha cijelo vrijeme, kroz ovih osam godina političkog djelovanja i tu se ništa nije promijenilo. Od strane HDZ-a ništa nije traženo niti uvjetovano, a rekli su da će dati podršku. S druge je strane cijelo vrijeme traženo da idemo s njima, a mi smo uzvratili kontrapitanjem - zašto vi ne idete s nama? Kroz te se razgovore pokazalo da opcija Frankovića, SDP-a i Ivkovića uopće ne misli na suradnju. Recimo, u četvrtak smo imali prezentaciju EU-fondova za vijećnike, pa se nitko od njih pojavio.
Smatrate li se i dalje neovisnim i kako to potkrepljujete?
- I dalje se smatram neovisnim, a potkrijepit ću to svojim radom u budućnosti. I dalje sam na svojoj liniji, da će proći sve što je na dobrobit Lošinja, a što nije - neće.
Koje ćete od vaših primjedbi iz proteklih opozicijskih godina nastojati uvesti u politiku Grada? Sada kada ste u poziciji većeg utjecaja, što namjeravate poduzeti u rješavanju problema alohtone divljači?
- Bolju komunikaciju s građanima. Kao predsjednik Vijeća, imat ću jedan dan određen za primanje građana, iako mi građani već i sada, tako reći svakodnevno, dolaze s primjedbama. Jedan od poteza je da što prije popišemo postojeće nekretnine i prostore Grada, da tako za barem dio građana riješimo stambeno pitanje i smjestimo one kojima je to nužno zbog ekonomskog statusa, bolesti i sl. Lista za stanove će biti izrađena, ali ovo je prioritet. U borbi protiv alohtone divljači - dobio sam informaciju da ćemo 7. srpnja imati sastanak sa savjetnikom za provedbu akcijskog plana iz Ministarstva. Sastanak je prva stvar, ali vršit ćemo veliki pritisak prema Županiji i Ministarstvu, jer je situacija eskalirala. U Nerezinama se divlje svinje svakodnevno spuštaju u centar mjesta, a po manjim mjestima ljudi ne mogu više imati ni svoj vrt, došlo je do toga da je ugroženo stanovništvo; bilo je slučajeva susreta u prometu, pa i napada divlje svinje na čovjeka. Nažalost, Grad nema ovlasti, jedino može tražiti ukidanje lovišta, a to bi po mom mišljenju još pogoršalo situaciju. Aktivirat ćemo se u poljoprivredi - nabavci malčera, davanju poljoprivrednog zemljišta u najam. Tu je i zdravstvo, u kojemu smo sve lošiji. Naprimjer, imamo upite o ljudima koji budu hitno odvezeni u Rijeku, a poslije ostanu u Rijeci jer nemaju kako doći nazad.
Kako ćete postupiti pri pripremi proračuna i postoji li mogućnost da ne podržite prijedlog proračuna iz gradske uprave? Tko će stati iza prijedloga?
- Svakako, gradonačelnica je predlagatelj. Ali to je jedna od stvari koju smo tražili, da budemo uključeni u svakom segmentu i da se ništa ne donosi bez razgovora s nama, pa i s drugom stranom. Mislimo biti potpuno otvoreni prema ljudima, tako da mislim da će se smanjiti mogućnost neželjenih proračunskih stavki.
Koje je vaše viđenje "slučaja" novca od prodaje stare zgrade osnovne škole?
- Prvi koji su postavili pitanje u vezi sredstava koja su dobivena od prodaje zgrade bili smo mi, moji vijećnici i ja u prošlom sazivu. Zgrada je prodana u prosincu 2019. godine, a mi smo odmah u prvom ili drugom mjesecu postavili to pitanje. Tada nismo dobili nikakav odgovor. U četvrtom mjesecu smo kao oporba tražili izvanrednu sjednicu Gradskog vijeća s petnaest točaka koje su se odnosile na pomoć gospodarstvu u COVID-krizi, jer smo smatrali da su sredstva dobivena od prodaje škole i "Ginkga" križevačkom "Radniku" i prodaje terena "Jadranci" kod "Lanterne", što je preko deset milijun kuna, više nego dostatna za pokrivanje troškova pomoći gospodarstvu. No, tada smo bili odbijeni i od SDP-a izigrani povlačenjem potpisa na samoj sjednici. A jedna od točaka bila je i izglasavanje da se namjenska sredstva troše i za druge svrhe, s tim da se nakon prestanka krize ista vrate u proračun za ono za što su bila namijenjena. Tim bi potezom tadašnja vlast dobila legalno pravo da ta sredstva i potroši. Mišljenja sam da su ta sredstva potrošena na ublažavanje krize, ali mi kao Vijeće nismo donijeli odluku da se sredstva mogu potrošiti mimo namjene. Jest da je Vlada u tom razdoblju donijela odluku da se određena sredstva mogu koristiti za ublažavanje krize.
