Kao dio javne rasprave, održano je javno izlaganje Urbanističkog plana (UPU) područja ugostiteljsko-turističke namjene "T3 6" u Lubenicama i Strateške studije utjecaja na okoliš za taj urbanistički plan, dokumenata koji se tiču planiranog kampa na prostoru sadašnje borove šume prije ulaza u mjesto Lubenice.
Izlaganje je održano u Gradskoj vijećnici u Cresu, za razliku od predstavljanja održanog u studenom 2020. godine u Lubenicama, ovaj put je raspoloženje bilo nešto mirnije i gotovo bez povišenih tonova, možda i zbog toga što nitko nije govorio uime investitora (prije dvije i pol godine okupljenima se obratio Goran Filipović uime tvrtke "Fil-Adria Turist" i ujedno član Nadzornog odbora "Jadranka turizma"; a ovaj put su u prostoriji bili ljudi iz lošinjske "Jadranke", no nisu se javljali za riječ), ali ipak uz argumentirano i odlučno iznošenje stavova.
Od pedesetak osoba, koliko se okupilo u vijećnici, uvodno su govorili creski gradonačelnik Marin Gregorović te Dubravka Fak koja u gradskoj službi radi na prostornim planovima, dajući kronologiju dosadašnjih događaja. Petra Igrc je uime izrađivača plana, tvrtke "Urbing", gotovo sat vremena govorila o prostornoplanskim dokumentima, na razinama od županijske do gradske, koji reguliraju pitanje kampa, kao i o mogućnostima izvedbe kampa. Između ostalog, rekla je da se kamp gradi na jednoj čestici od 1,95 ha, da je predviđen kapacitet od 147 gostiju, a da objekti moraju biti na nosačima tako da se što manje zadire u tlo, s "točkastim" temeljima ondje gdje je to neizbježno. Objekti u kampu trebaju biti obojeni tako da se uklapaju u crnogorični okoliš, staklene površine antireflektirajuće, a rasvjeta ne smije biti orijentirana prema obodu obuhvata kampa, rekla je Igrc. Nadovezala se Mihaela Meštrović iz tvrtke "Vitaprojekt", koja je radila stratešku studiju utjecaja na okoliš, kazavši da je UPU prihvatljiv za okoliš, uz donošenje mjera zaštite. Kako smo već izvještavali, analiza navodi da bi kamp mogao značajno negativno utjecati na kulturnu baštinu i krajobraz, a da bi na bioraznolikost, šume, divljač i lovstvo te tlo i cestovni promet moglo doći do negativnog utjecaja, ali ne značajnog. Pozitivan utjecaj se očekuje na turizam, a na stanovništvo i naseljenost ocijenjen je i kao pozitivan i kao negativan.
Marino Mlacović: Grad koristi sredstva EU, a istovremeno otvara projekte s pojedincima s crne liste EU
U raspravi se prvi javio Cvetko Kuljanić, jedan iz skupine prisutnih koja je nosila zelene majice s porukom protivljenja kampu u Lubenicama. Poručio je da kamp nije potreban i da ne predstavlja revitalizaciju sela. Predložio je da se umjesto kampa, revitalizacija provede vođenjem tura turističko-izletničkim zonama na plaži i na Helmu. Za predložene objekte postavljene na nosače rekao je da bi s obzirom na jaku buru brzo pali niz liticu, a kao pretjeranu osporio je visinu etaže od pet metara, kako je rečeno u prijedlogu. Rekao je da je direktor "Fil-Adria Turist" Miodrag Borojević, koji se s Krešimirom Filipovićem "krije" iza kupnje "Fortenove", da je tvrtka već kupila deset kuća u Lubenicama i dio terena blizu sela i da "se zna što se danas-sutra može očekivati", dobivši pljesak dijela okupljenih. Dinko Mlacović ukratko je upitao što se može napraviti da se kamp ne napravi, a usput je dao opasku da se za plažu ispod Lubenica pogrešno koristi naziv Sv. Ivan, a zapravo je to Luka. Mladen Stojić iz Rijeke rekao je da je "glamping-kamp" za one koji žele "glamur", a da s "glamurom" taj otočni kraj nema veze. "Ne zaboravite da iza ovoga stoji ruski kapital. Treba analizirati koliko su toga kupili od Lošinja na sjever... doći će do Belog. Imate raritetno Vransko jezero, može se dogoditi da kroz neko vrijeme ostanete i bez toga, pa i bez turizma", rekao je Stojić. Rekao je da bi za kamp bolje mjesto bilo prema Zbićini, gdje se mogu napraviti pješačke staze i centar za posjetitelje, a da zbog borove šume postoji opasnost od požara u kampu, a da će bura "pola šatora odnijeti dolje do mora". "Greška je napravljena puno ranije. Rat je u Ukrajini i ne znamo što će sve izaći, a po novinama se pojavljuju imena sumnjivih ljudi koji stoje iza ovoga, a pod sankcijama su EU. Tko zna kako će to gledati EU, što otvara niz problema", dodao je.
Marino Mlacović kamp vidi kao "prvi korak devastacije", nakon čega slijedi žičara do mora, a potom i šira cesta. "Vidjeli smo kako 'Fil-Adria Turist' funkcionira u Lošinju i bilo bi zanimljivo čuti što stanovnici Lošinja misle o tome. Oni su čudno društvo, s vlasništvom koje se mijenja kako bi se pojedinci sakrili", ustvrdio je, dodajući da Grad Cres "koristi sredstva EU, a istovremeno otvara projekte s pojedincima s crne liste EU" i da će se potruditi "informirati tijela EU, kako Grad funkcionira". Bojana Vuksanović rekla je da se Lubenice sastoje od karakteristika koje bi se kampom "potpuno izbrisale". "Zalazak sunca je moment potpune tišine i mira i to se rijetko gdje može doživjeti. Kada stavite kamp na ulaz u mjesto, potpuno ste promijenili atmosferu mjesta i tu nema tišine. Govorite o bazenu, a ja na nekoliko kilometara čujem vriskove s bazena u kampu u Cresu. Nitko nije protiv kampa, ali zašto uništiti Lubenice, kada možete naći i drugu lokaciju, pa da se do Lubenica dolazi biciklom", zaključila je.
"Koliko će vas kamp obogatiti, a koliko nas osiromašiti?"
Claudia Heckl iz Podola zanimala se za to kako bi se izbjeglo devastiranje gromače, našto se nadovezao Mladen Stojić, dodajući da cesta među gromačama predstavlja dio kulturnog nasljeđa. Donatela Mlacović iz Valuna dodala je da gromače "pokazuju mučenje svih naših nonića, tata", a da i sama slaže gromače. "Govorimo o 147 kreveta; koliko će vas to obogatiti, a nas na Grbinu će trajno osiromašiti", kazala je, dodajući da je jučer u Valunu bila bonaca, a u Lubenicama se "letjelo" od jake bure. Kritizirala je ideju jednosmjerne ceste preko Zbićine, koja je spomenuta kao način izbjegavanja prometnih čepova na putu za Lubenice. Dodala je i da na tzv. društvenim mrežama nema nijednog pozitivnog komentara za kamp, osim od "onih koji prodaju kuće ili žele biti izvođači radova", a da su krenuli i radovi na Mrtvaškoj, pa su stali. Franjo Toić dao je primjedbu zbog termina održavanja izlaganja (13 h), smatrajući da bi kasniji popodnevni termin omogućio veći odaziv, te da je trebalo organizirati online-prijenos izlaganja. Što se tiče UPU-a, upitao je čemu stavka da prozori kućica trebaju biti što manje orijentirani prema moru, ako bi gosti dolazili upravo zbog pogleda.
Ponovo se za riječ javio Marino Mlacović, rekavši da je prva faza prostornog plana propuštena, ali da će "do Bruxellesa minirati ideju o žičari. Tea Sušanj Protić iz Konzervatorskog odjela u Rijeci ukratko je rekla da se potpuno slaže sa svime što su rekli mještani i da je u povjerenstvu jedina bila protiv studije. Tonica Toić iz Cresa, porijeklom iz Lubenica, ukratko je poručila da je protiv kampa. Marin Mlacović iz Valuna rekao je da je čestica na kojoj se planira kamp u zaštićenom prostoru "Natura 2000", a kontradiktornim je ocijenio navod da će se koristiti materijali izrade pogodni za ekološki zaštićena područja, a s druge strane planira korištenje aluminijskih prozora i vrata. Adriana Toić Perković iz Ližnjana rekla je da je u Istri ljetos zbog masovnog turizma bilo redukcije vode, a da će s glamping-kućicama "sigurno doći do svjetlosnog zagađenja". Kritizirala je Grad Cres što u dvadeset godina nije dao nijedan dokument da Lubenice uđu u UNESCO-vu listu, već su samo na tentativnoj (pristupnoj).
Gradonačelnik Marin Gregorović rekao je da bi svaki termin nekome bio nepogodan, a da Grad ne skriva nijednu informaciju. Dodao je da je lokacija kampa unesena u prostorni plan PGŽ prije dvadeset godina, a ne sada. "Da se sada prošećemo Lubenicama, našli bismo upravo elemente rekonstrukcije na povijesnim građevinama, za koje je ocijenjeno da su neprimjereni; aluminijska vrata, plastiku na privatnim kućama. Grad neće prodati nijednu česticu u Lubenicama, a ono što su investitori kupili, to je isključivo od privatnih vlasnika kuća. Cijenim vaše stavove, ali još bih više, kada bi oni bili usmjereni i na vlasnike kuća, što bi pokazalo vjerodostojnost. Najbolja bi revitalizacija bila da tamo netko dođe živjeti", zaključio je.
U nastavku rasprave, Lilian Stošić iz Konzervatorskog odjela u Rijeci, na izlaganje Petre Igrc odgovorila je da bi stolariju trebalo napraviti od drva umjesto od aluminija. Cvetko Kuljanić rekao je da se u planu nigdje ne spominje cesta, a s kampom bi se povećao odvoz smeća. Što se tiče revitalizacije mjesta, rekao je da je morao odustati od trsja zbog šteta od divljih svinja, da za par godina neće biti ovaca, pa će pod maslinama rasti oštruge, što će voditi u nebranje maslina. "I Grabar u Cresu je zimi mrtav, tako će biti posvuda. Nije sve u parama, držimo do otoka", pozvao je.
Damijanjević: Javljaju se ljudi koji ne žive na otoku
Član Gradskog vijeća Marčelo Damijanjević ponovio je da je lokacija kampa u Prostornom planu PGŽ od 2002. godine i prije toga uvrštena u Strategiju turizma PGŽ, a da je jedino kapacitet kampa smanjen, na prijedlog struke. "Otada do 2019. godine nijedno tijelo ni ustanova nije imala primjedbu na kamp, ni Gradsko vijeće ni Mjesni odbor. Kada je stavljena lokacija kampa, ni ova firma ni ovi ljudi nisu bili prisutni na Cresu i Lošinju, pa ne insinuirajte da su vijećnici kupljeni. Gradski vijećnici donijeli su jednoglasnu odluku i to je to. Javljaju se ljudi koji ne žive na otoku, a hoću li ja i moja djeca živjeti na otoku, ne zanima ih. Dođite živjeti na otok i birajte predstavnike", rekao je Damijanjević, dodajući da se "ta pojava događa od prvih vikendica" i da je "u svakom elementu razvoja netko bio protiv". "Valjda smo mi koji tu živimo glupi, pa će nama oni reći kako treba napraviti rezervat. A u rezervatu se ne živi", zaključio je, što je opovrgnula Liliana Stošić.
Marino Mlacović je odgovorio da javna rasprava služi tome da se sukobe ljudi sukobljenih interesa. Upitao je Damijanjevića je li žičara bila njegov prijedlog, našto je vijećnik odgovorio da je tu ideju našao i u članku u "Otočkom vjesniku" otprije četrdesetak godina. "Ideja je iz tog vremena, kada je tamo živjelo stotinjak ljudi. Da se tada omogućio dostojan život mojim i vašim roditeljima, možda bismo i mi sada živjeli tamo. Moj prijedlog je bio da se ucrta žičara, kao što je ucrtana na Osoršćici", odgovorio je. Bojana Vuksanović demantirala je da se nitko nije bunio, dodajući da je protivljenje izrazila kao članica Odbora za urbanizam, a mišljenje protiv kampa na predviđenoj lokaciji izrekla još na raspravi 2018. godine. Postavila je pitanje zašto ova rasprava nije bila najavljena na Facebook-stranici Grada, a nadovezala se Tea Sušanj Protić, rekavši da je "upozoravano da zona kampa mora biti izvan zone zaštite". Cvetko Kuljanić rekao je da je možda prije 15-20 kamp bio dobra ideja, ali da sada "živimo u vremenima kada se sve betonira i apartmanizira" te da nikomu ne bi trebao biti problem priznati da je pogriješio, ako je tada digao ruku za prijedlog kampa. Na samom kraju trosatne seanse, Domagoj Vranješ iz "Vitaprojekta", tvrtke koja je izradila stratešku studiju, rekao je da prihvaćanje UPU-a nije zadnji korak te da predstoji i proces dobivanja lokacijske dozvole, gdje će se provjeravati usklađenost urbanističkog projekta, uključući i vidljivost kampa s mora. "Zakon je poštovan. Napravili smo sve da se lokacija kampa svede na moguće i prihvatljivo za okoliš", zaključio je.
Javna rasprava otvorena je do 10. veljače, a dotad se Gradu Cresu trebaju javiti svi koji žele dati prijedloge i primjedbe na predložene dokumente.