Ovim su se dokumentom sudionici obavezali "provoditi koordinirane, praktične akcije s ciljem izgradnje održivih i otpornih otočnih zajednica dekarbonizacijom lokalnih energetskih sustava i gospodarstva". Potpisnici su Grad Mali Lošinj, Grad Cres, Regionalna energetska agencija "Kvarner", Lokalna akcijska grupa "Kvarnerski otoci", Zavod za prostorno planiranje Primorsko-goranske županije, Turistička zajednica Cresa, Turistička zajednica Lošinja, Osnovna škola Marija Martinolića iz Malog Lošinja, Osnovna škola Frane Petrića iz Cresa, Dječji vrtić "Cvrčak" iz Malog Lošinja, "Jadranka hoteli" iz Malog Lošinja, Pučko otvoreno učilište Mali Lošinj, "Komunalne usluge Cres-Lošinj", Lošinjski muzej, Gradska knjižnica i čitaonica Mali Lošinj, "Autotrans" iz Cresa i udruga "Pokret otoka".
Potpisivanje je bio zaključni trenutak skupa održanog u hotelu "Aurora" u Malom Lošinju pod vodstvom dr. Uga Toića iz Otočne razvojne agencije. Govoreći o mogućnostima energetske tranzicije cresko-lošinjskog otočja, dr. Toić je kazao da bi se otoci mogli povezati kopnom električnim trajektom: "Bandić si je zamislio Svjetski kup u Zagrebu, pa ga ima, a zašto mi ne bi zamislili da imamo električni trajekt?"
Nakon pozdravnih riječi gradonačelnika Ane Kučić (M. Lošinj) i Kristijana Jurjaka (Cres), još je održano nekoliko izlaganja. Ivan Zoković iz "Pokreta otoka" dao je nekoliko primjera iz drugih europskih zemalja, izdvojivši danski otok Samsö, gdje je ranije električna energija dopremana s kopna, da bi potom građani udruživanjem u energetske zajednice uložili u elektrane i sami počeli proizvoditi energiju na otoku. U Güssingu u Gradišću (Austrija), kazao je Zoković, vlastita energetska zajednica-zadruga donijela je i određeni broj turističkih noćenja - turistički se "prodaje" kao primjer samoorganiziranja. "I uz 2600 sunčanih sati godišnje, Hrvatska je na samom začelju u Europskoj uniji prema korištenju energije sunca", upozorio je Zoković, kazavši da primjeri energetske samoorganizacije postoje i u Hrvatskoj, i to u Pleternici, Kaštel Lukšiću i Križevcima. Govorili su još Nikola Matak iz Međunarodnog centra za održivi razvoj energetike, voda i okoliša, o projektu "Coastenergy", zatim Tihomir Tomić o procjeni potencijala tzv. plave energije te Hrvoje Stančin (obojica s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu) o ostvarenju projekta "Pelagos".
