
Tijekom dvosatnog terenskog istraživanja, ekipa lošinjskog Instituta "Plavi svijet" utvrdila je da jedan od kitova na tijelu ima ožiljke za koje pretpostavljaju da su posljedica sudara s propelerom nekog većeg plovila. Kitovi su se na morskoj površini pojavljivali svakih 10-15 minuta, i to na minutu, prije novog zarona.
Veliki kit je i hrvatski naziv ove vrste, čije je latinsko ime Balaenoptera physalus. U Sredozemnom moru rastu do 20-23 m, a u oceanima i do 27 metara, pa su druga po veličini životinja na Zemlji. Veliki kitovi obitavaju u praktično svim svjetskim morima, a mogu doživjeti i do sto godina. S gornje su strane sivosmeđe, a svijetle/bijele po trbuhu. Kuriozitet je to što je donja čeljust velikih kitova tamna s lijeve, a svijetla s desne strane, što se tumači manjom uočljivosti tijekom hranjenja.
"Prikupljeni podaci ukazuju da se vrsta u Jadranu pojavljuje uglavnom krajem proljeća i ljeti, posebice u području Palagruže i Jabučke kotline. Naime, ovisno o prodoru morske vode tijekom proljeća u pojedinim dijelovima Jadrana dolazi do pojavljivanja veće količine planktonskih račića – krila kojim se kitovi hrane", navode u "Plavom svijetu", uz poziv da se kitove ne ometa. Ako ih se ne ometa i proganja, što je i zakonom zabranjeno, kitovi su za ljude posve bezopasni.
