I ovo ljeto, osobno smo se uvjerili u to da je na Susku voda iz špine žućkasta i kao takva, čak i uz napomenu iz "Vodoopskrbe i odvodnje Cres-Lošinj", da je voda zdravstveno ispravna, odbojna (potencijalnim) konzumentima. Za posjeta ugostiteljskim objektima, pri naručivanju kave i uobičajene popratne čaše vode, vlasnici su sami preporučili izbjegavanje vode iz špine, dodajući da oni za svoje potrebe koriste vodu iz boca, kupljenu u trgovini, ili pak vodu iz vlastite cisterne, dakle kišnicu.
S popriličnim vremenskim odmakom, na naše pitanje hoće li što biti poduzeto, preko gradske uprave dobili smo odgovor iz vodoopskrbnog poduzeća: "Vodoopskrba otoka Suska osigurana je proizvodnjom pitke, zdravstveno ispravne, vode desalinizatorom. U slučaju nedovoljne količine proizvedene vode i pada razine vode u vodospremi, ista se prevozi brodom vodonoscem s Lošinja. Do pojave zamućene vode dolazi zbog taloženja čestica u cjevovodima i relativno malog protoka vode. Naime, na otoku je razgranato približno 3700 m vodoopskrbnih cjevovoda, relativno velikog profila u odnosu na redovnu potrošnju, ali s ciljem zadovoljavanja protupožarnih uvjeta. Također je većina manjih vodovodnih ogranaka 'slijepa' zbog naravi ulica, odnosno nema poželjne cirkulacije vode. To dovodi do većeg taloženja čestica od uobičajenog te pojave zamućenja pri prvom puštanju vode nakon duljeg perioda".
Kako kažu mještani, problem je najizraženiji prvi prvom puštanju vode nakon dulje stanke, kada je voda mutna, pa se javlja nepotreban trošak vode, na račun korisnika - stalnih i povremenih stanovnika otoka - dok ne pristigne ona čišća. "Vodoopskrba i odvodnja" izvijestila je da je "odradila ispiranja problematičnih dijelova mreže po dobivanju pritužbe" te uputila molbu korisnicima da se "jave direktno radi točnijeg utvrđivanja problematičnih područja i daljnjih ispiranja mreže". Pitanje o ovom višegodišnjem problemu postavili smo i na ovotjednoj konferenciji za novinare lošinjske gradonačelnice Ane Kučić, koja je odgovorila da komunalna tvrtka radi jedino ispiranje i da se slaže da to ne daje željene rezultate. "Oni, kao struka, moraju ponuditi opcije koje mogu popraviti stanje. Ne može se zatvoriti dio mreže, jer tko zna kada će koji vlasnik kuće doći na otok. Tapkaju i traže rješenja kako odgovoriti na legitimne zahtjeve mještana", kaže gradonačelnica, poručivši da ne smatra da je problem jednostavno rješiv.
Kako god bilo, u neposrednoj blizini otoka koji se diči izvrsnom vodom za piće, od ovakvog stanja jedinu korist imaju tvrtke koje pune vodu u boce i one koje je dalje prodaju.
Sustav desalinizacije morske vode na Susku je dovršen 2017. godine, a dotad je stalno i povremeno stanovništvo otoka koristilo vodu iz cisterne na Merinama blizu mjesnog groblja, a koja je punjena iz broda-vodonosca. Otok Susak, prema posljednjem popisu stanovništva, onom iz 2021. godine, u Donjem i Gornjem selu zajedno broji 142 stanovnika, no prema navodima mještana, trenutno je na otoku dvjestotinjak ljudi, a u zimskim mjesecima broj postaje dvoznamenkast.
