Događaj je organizirala nedavno utemeljena Udruga za očuvanje bioraznolikosti "Anima Lošinj", a održan je u maloj dvorani ispod Gradske knjižnice i čitaonice. Pozdrav okupljenima uputila je predsjednica udruge Kristina Volarić, a potom je polusatno predavanje o čančarama održao Tomislav Gojak, uz povremene dopune i komentare koje je dala Anja Neduk - oboje predstavnici udruge "Hyla" sa sjedištem u Zagrebu, koja zapošljava stručnjake za zaštitu bioraznolikosti. Gojak je govorio o konstituciji čančara, njihovom sazrijevanju i razmnožavanju te o staništima, istaknuvši da ta vrsta voli prostore rubova pašnjaka Mediterana i treba sjene i zaklon, ali i prohodnost terena, a da se hrane zelenilom, odnosno hranom bogatom vlaknima i kalcijem. Gradnja prometnica dijeli njihova staništa na manje dijelove, što uzrokuje pad populacije, a problem za njih predstavljaju i divlje svinje, koje brste vegetaciju i jedu kornjačina jaja. "U vrijeme Jugoslavije krenuo je masovni izlov i u inozemstvo je prodano 3100 tona kornjača, odnosno više od milijuna jedinki", rekao je Gojak, zaključivši da je zbog toga čančara mnogo više u vrtovima, nego što ih je u prirodi.
Njihovo proučavanje koči nezainteresiranost, odnosno nedostatak novca za temeljitija istraživanja, pa manjka podataka o brojnosti ove životinje. U tom pogledu, i dvojac iz "Hyle" pozvao je posjetitelje tribine da sudjeluju dojavama s fotografijama, o prisutnosti čančara na pojedinom mjestu. Mnogo je riječi bilo o legislativi u Hrvatskoj - Gojak je istaknuo da nije legalno imati čančaru u svojem vrtu, ali niti vratiti u prirodu. "Može biti naplaćena kazna, tisuću do četiri tisuće eura, no koliko znam, u Hrvatskoj nikada nije napisana kazna", rekao je Gojak.
U drugom dijelu, razvila se rasprava s mnogo međusobnog upadanja u riječ, no za razliku od mnogih javnih tribina, ovaj put su sudionici bili u okvirima sličnog razmišljanja, složivši se oko toga da bi trebali postojati oblici poticaja za "držanje" čančara i oko toga da je pašnjački teren otoka Cresa idealan za čančare.
