Za razliku od travnja, kada je Opić održao predavanje na istu temu u Lošinjskom muzeju i kada se okupilo samo desetak posjetitelja, ovaj put je njegov dolazak organizirala nedavno utemeljena Udruga za očuvanje bioraznolikosti "Anima Lošinj", a u maloj dvorani ispod Gradske knjižnice i čitaonice naguralo se sedamdesetak posjetitelja. Opić je istaknuo da od 1965. godine dolazi na Lošinj, u Sveti Jakov, da otada roni ovim akvatorijem i da je pritom uvidio goleme razlike u podmorskom životu, naročito u pogledu raznolikosti, za koju je istaknuo da je sve manja: "Znam kako je bilo prije, a kako je sada, i to me boli". Sa stručne strane, govorio je o kakvoći mora i promjenama koje se događaju uslijed izravnih pritisaka turizma na okoliš i vodene resurse, o definiciji i količinama otpadne vode, procesima razgradnje otpadne vode, mogućim rješenjima zaštite, zakonodavstvu te uređajima za pročišćavanje koji postoje i koji su planirani u Malom Lošinju i Nerezinama. "Svi živimo od turizma, no on donosi povećanu količinu otpadnih voda", istaknuo je predavač, usporedivši količinu otpadnih voda u četiri mjeseca sezone u Lošinjskom kanalu s ispuštanjem 76 tisuća kamiona od po 40 tona.
Putem mikroorganizama, kisika, miješanjem valovima i morskim strujama, more ima snagu samopročišćavanja, ali ona nije dovoljna, nastavio je Opić: "Ako se oslanjamo samo na samopročišćavanje, kakvoća mora degradira, zagađuje se otopljenim fekalijama, prekomjerni je rast bakterija, jednostaničnih i višestaničnih organizama, dolazi do smanjenja koncentracije kisika i prozirnosti mora, promjene mirisa, okusa mora..." Prema njegovim riječima, poznati istraživač mora Jacques Cousteau je šezdesetih i sedamdesetih godina naše more ocijenio najčišćim na svijetu, no u to su vrijeme gradovi manje zagađivali, a Albanija je bila nerazvijena. "Nizozemska je sedamdesetih godina smrdjela, pa su počeli raditi uređaje i danas su vodeći u tome i prodaju znanje o vodama. Opić je predložio mjere nedozvoljavanja direktnih ispusta nepročišćenih voda, sanaciju difuznih ispusta, sankcioniranje ispusta s plovila, nedozvoljavanje ribogojilišta u zaštićenim područjima, a zalaže se za takav pristup koji ne bi vodio samo nepogoršavanju stanja, već njegovom poboljšanju.
Tanja Ćelap uime "Vodoopskrbe i odvodnje Cres-Lošinj" rekla je da se aktualnim projektom aglomeracije gradi II. stupanj pročišćivanja na Kijcu, a da još postoje ispusti kod Anuncijate i u Sunčanoj uvali, a da će projektom to biti objedinjeno i prebacivano na Kijac. U kasnijoj raspravi, dodala je da je Veli Lošinj spojen na sustav Kijac jer zasebno zbog malog broja stanovnika ne bi dobio II. stupanj pročišćavanja, već samo I., tzv. grubu rešetku. "Aglomeracija Nerezina je na bazi 7400 ekvivalenta stanovnika, što je, nažalost, još uvijek za prvi stupanj. Ispust Kijac je na 500 metara od obale, a zbog plitkoće kanala, ispust u Nerezinama na 1800 metara. Do kraja 2025. godine, i Čikat i Sunčana uvala i Veli Lošinj i Valdarke bit će spojeni na II. stupanj", istaknula je Ćelap, našto je Opić rekao da EU priprema dokument kojim bi II. stupanj pročišćavanja bio standard i za tisuću ekvivalenta stanovnika. "Mi to možemo tražiti kao pilot-projekt, bez obzira na zakonske osnove. Dignimo glas i idimo na to. Svjesni smo da situacija nije zdrava, probajmo iskoristiti EU-sredstva. Ako to svi želimo, možemo to napraviti, u protivnom bismo mogli imati problema s kožnim bolestima, možda i sa samim turizmom", pozvao je, ocijenivši da je projekt Kijca dobar, ali da je potrebna bolje pročišćavanje u Nerezinama.
Od drugih sudionika u raspravi, Dubravko Hlevnjak rekao je da je kanal zagađen, a problem vidi u ribogojilištu i nekim od postupaka u brodogradilištu. Vesna Juranić-Koharović imala je primjedbu na to da se radi prema pravilniku iz 2013. godine, dakle jedanaest godina starom: "Voljela bih da budemo korak ispred". Ivica Krstaš je rekao da je "s Vladom Balenovićem radio kanalizacije od Umaga do Dubrovnika, a da je ovo na Lošinu idiotarija i zatrpavanje u smrad". Požalio se da mu turisti odlaze iz kuće zbog smrada i izrazio zabrinutost da će problem eskalirati kada se prespoje turistički kapaciteti s druge strane otoka: "Imat ćemo plaže za bogataše, a ostalima smrad". Predložio je da se zadrži dio sustava ispusta na jugozapadnoj strani otoka, prema otvorenom moru. Martina Kajtaz dio problema vidi i u mentalitetu Lošinja, odnosno nepostojanju zajedničkog stava. U raspravu se uključio i opozicijski gradski vijećnik Mario Franković, donedavno na rukovodećem mjestu u "Vodoopskrbi i odvodnji". Rekao je da je radio na projektu aglomeracije, da je on započet prema prostornom planu i studijama, a prozvao Krstaša da je iznio dezinformacije, nakon čega se između njih dvojice razvila žestoka rasprava s upadanjima u riječ. Između ostalog, Krstaš je poručio Frankoviću da je projektom uništen grad, a Franković je predbacio Krstašu da vodi političku kampanju (Krstaš je odnedavno dopredsjednik lošinjskog DP-a, op.a.).
Željko Jović, gradski vijećnik iz SDP-a, rekao je da bi trebao postojati "nadstandard", odnosno II. stupanj pročišćivača i za Osor, Nerezine i Sveti Jakov, ali i da su odgovorni i turisti koje treba kažnjavati za bacanje otpada i ispuštanje otpadnih voda u more. U kasnijem tijeku rasprave predložio je da se kampovima i turističkim naseljima postavi obaveza adekvatnog sustava pročišćavanja. Aleksandar Volarić rekao je da su "smeće i kanalizacija najveći biznis u svijetu i da će mafija koja vodi državu sve odrediti". Mišljenja je i da je problem u tome što je uprava komunalnih poduzeća u Cresu, s jednakim pravom glasa Cresa i Lošinja: "Ne može Cres određivati što će biti u Lošinju". To je otklonila Tanja Ćelap, kazavši da nema iskustva da se Lošinju nešto nametalo iz Cresa. Mario Franković je još govorio o oborinskim vodama: "Što padne u Creskoj ulici, Braće Vidulić, Dubovi, završi u Sv. Martinu, a što padne na Kalvariji, završi u luci". Jakov Pekas je upitao hoće li zbog sve veće turističke djelatnosti za deset, dvadeset ili trideset godina i II. stupanj pročišćavanja biti nedovoljan, pa će biti potreban III. stupanj i koštati milijune. Đurđica Mršić rekla je da cijelu karijeru radi s djecom i da nastoji utjecati na ekološku svijest kod djece, a Tanji Ćelap je predložila da "Vodoopskrba" profesionalno angažira Opića. Franjo Sokolić je rekao da je "predvidivo da I. stupanj neće biti dovoljan u Nerezinama" i da je izgubljeno povjerenje u vlast. "Problemi će se pojaviti vrlo brzo, a odgovornost je kod nas mala ili nikakva", zaključio je. Adela Pešić je rekla da treba zabraniti dolazak plovila do plaža: "Kada se s ljudima lijepo popriča, onda se maknu, ali zašto to ja moram raditi?" Arja Tataj rekla je da strepi od priključenja turističkih kapaciteta na Kijac zbog vršnog opterećenja ljeti. Predsjednik Gradskog vijeća Dubravko Devčić rekao je da je II. stupanj u redu, ali da može postojati problem nadzora i da "treba raditi pritisak da nadzor bude savršen, a da onaj tko napravi propust, za to odgovara". Predložio je da se traži novac iz EU za II. stupanj u Nerezinama, iako je skeptičan oko uspjeha takvog zahtjeva. Zatvarajući tribinu uime organizatora, Bojana Genov rekla je da Lošinj ima najveći broj turista po glavi stanovnika u Hrvatskoj te najavila sljedeće tribine s temom nautičkog turizma.
