Kao što je poznato, nekoliko se puta godišnje more "prelije" preko rive u Cresu, što uzrokuje probleme korisnicima poslovnih prostora i privatnih stanova i konoba u prizemljima kuća. S obzirom na očekivani daljnji porast razine mora u budućnosti, problem će postati sve izraženiji.
Između ostalih, na skupu u palači "Moise", u organizaciji Otočne razvojne agencije (OTRA) sudjelovali su Igor Ružić i Nino Krvavica s Građevinskog fakulteta u Rijeci. Ružić je pokazao nekoliko primjera iz inozemstva i naše zemlje, poput brane "Mose" u Veneciji za koju je rekao da funkcionira, ali ima i negativne okolišne aspekte, zatim Oostende u Belgiji, a iz Hrvatske primjer Crikvenice koja je postupno proširivala javne površine prema moru s tim da na novim dijelovima nisu građene građevine, zatim Baške gdje je formiran žal, ali i protuprimjer ispred hotela "Hilton" u Rijeci gdje to nije uspjelo, dok je za Mali Lošinj naveo primjer povišenog dijela rive, ali i problem nepoputno obavljenog posla zbog čega se na sjevernom dijelu i dalje "prelijeva" more. "Istražili smo realne scenarije plavljenja u budućnosti u Cresu. Sada je ugroženo dvjestotinjak zgrada, a nova lučka infrastruktura ipak smanjuje djelovanje valova", rekao je Ružić, dodajući da se od rimskog vremena more podiglo za dva metra, a da postoji mogućnost gradnje pomične brane između dvije purpurele na ulazu u cresku luku, dok bi "odobalni pomak", odnosno proširenje na sadašnje morske površine u luci zahtijevalo multidisciplinarni pristup zbog velikih promjena u izgledu. Preporučio je da se za početak uspostavi stalno mjerenje razine mora kako bi se poboljšali podaci za uspostavu sustava ranog upozoravanja. Krvavica je detaljnije govorio o mogućnosti brane, kazavši da ona ipak ne može posve zaustaviti vodu, a za razliku od Cresa, u Veneciji je akvatorij puno veći, pa si to može dozvoliti. Realnijim ocjenjuje izradu vrata brodskih prevodnica, prema modelu poznatom u sjeverozapadnim europskim zemljama, gdje se može sasvim zatvoriti sustav, ali da potom ostaje problem ulaza vode s bočnih strana, kroz Lungomare i akvatorij škvera. "To bi riješio jedino betonski zid duljine petsto metara, visine 1,8 m nadmorske visine, ali problem su i oborinske vode, jer se onda ne bi posve ulijevale u more", zaključio je.
