Ciljevi Društva su sprečavanje zlostavljanja i nehumanog postupanja prema životinjama, zaštiti njihovih prava, očuvanju biološke raznolikosti i zaštite staništa, podizanja opće svijesti kod odraslih i djece i poboljšanje kvalitete suživota u urbanoj sredini.
Društvo organizira razne aktivnosti kako bi ostvarilo ciljeve, pa tako širi znanja o Deklaraciji o pravima životinja, educira o zaštićenim vrstama, pomaže u ishrani, liječenju, kontroli populacije te udomljavanju napuštenih i zlostavljanih životinja te uspostavlja suradnju s nacionalnim, međunarodnim organizacijama i institucijama koje imaju iste ili srodne ciljeve. Društvo stavlja veliki naglasak na edukaciju o štetnosti zlostavljanja životinja u bilo kojem obliku, uočavanju negativnih pojava i postupaka prema životinjama te poduzimanju svih raspoloživih zakonskih mjera u sprečavanju toga, razvijanje kulturnog i humanog odnosa spram životinja. Također, društvo sudjeluje u edukaciji u sklopu koje djecu i odrasle potiče na razvoj senzibiliteta o nasilju i to čine pomoću različitih predavanja, dobrovoljnih akcija, izložbi.
Ovo Društvo zastupa predsjednik, a Skupština može ovlastiti i druge osobe za zastupanje Društva. Kako bi što bolje djelovalo po pitanju zaštite životinja, može osnivati svoje podružnice, sekcije i druge unutrašnje ustrojstvene oblike što se regulira općim aktom koje donosi Skupština. Bitno je za naglasiti da je rad Društva za zaštitu životinja Mali Lošinj javan i da su sjednice otvorene za javnost, osim u posebnim slučajevima koje uključuju poslovnu tajnu, zaštitu osobnih podataka ili drugih važnih razloga. Od članova društva se očekuje da aktivno sudjeluju u izvršavanju ciljeva tako da daju prijedloge, mišljenja i primjedbe na rad. Tijela Društva su Skupština, predsjednik, dopredsjednik, tajnik i Upravni odbor i svako od njih imaju svoje prava i obveze.
Predsjednik se bira na dvije godine i za svoj rad odgovara Skupštini i Upravnom odboru, on zastupa i predstavlja Društvo te se brine da sve funkcionira prema dogovorenom općem aktu. Dopredsjednik pomaže predsjedniku i zamjenjuje i isto je za svoj rad odgovoran Skupštini i Upravnom odboru. Tajnik, između ostalog, izvršava poslove za potrebe sjednica, pripreme nacrte prijedloga općih akata, vodi i čuva arhivu. Upravni odbor ima tri člana i on utvrđuje prijedlog Statuta i njegovih izmjena, utvrđuje prijedlog financijskog plana, podnosi godišnji izvještaj o radu. Statut je temeljni opći akt ovog Društva i svi drugi akti moraju biti u skladu sa Statutom, a nacrt njegove izmjene i dopune utvrđuje Upravni odbor i upućuje ga na raspravu s članovima. Društvo može prestati s radom odlukom Skupštine ili pripajanjem drugom društvu odnosu udruzi, ako sjednica nije dugo održana (vremenski razmak između sjednica ne smije biti duži od tri mjeseca), pravomoćnom odlukom suda o ukidanju, pokretanju stečajnog postupka ili na zahtjev člana uz posebne uvjete.
Budući da kretanje životinja ne mogu ograničiti administrativne granice gradova na otocima, kao ni turiste koji prevoze te životinje i privremeno ih hrane za trajanja svoga godišnjeg odmora, Društvo je odlučilo proširiti svoju djelatnost na područje otoka Cresa te predlaže dodavanje ovog područja djelovanja u Statut Društva.
Predsjednica Društva Nada Mužić navodi: "Stalni problem Društva je velika raspršenost područja na kojima se nalaze mace koje treba svakodnevno hraniti i nadzirati. Za to je potreban velik broj volontera kako bi se izmjenjivali više njih na lokacijama i kako nitko ne bi postao rob svog volonterskog angažmana. Zato trebamo još volontera i koristimo svaku priliku da pozivamo sugrađane da nam pomognu. Na otoku je puno bolja situacija sa životinjama no što je bila nekoć, ali još uvijek svi ne razumiju da su odgovorni za potomstvo svojih životinja. Mačke bez vlasnika su još uvijek brojne. Mace su krasne i fascinantne životinje, ali ako su prekobrojne, ugrožavaju ptice, a ako su nezbrinute, pate i obolijevaju. Zato je važno sterilizirati ih, to čuva njih, okoliš, prirodnu ravnotežu i komunalni red, rekla bih i ugled zajednice, jer je strašno doći na ljetovanje i susretati izgladnjele i poluslijepe mačke na svakom koraku. Da, Lošinjani su senzibilizirani, ali ima tu još posla. Mi smo u Društvu ponosni na to da su životinje bez vlasnika donekle zbrinute, da ih hranimo, liječimo, lovimo za sterilizaciju, radimo priručna skloništa, udomljavamo mačiće."
Članovi Društva su tijekom prošle godine uložili puno truda kako bi zaštiti životinje. Tako su tijekom godine ostvarili sljedeće: tijekom godine udomljeno je 26 mačića, koji su prethodno bili čuvani i njegovani kod volontera Društva. Bolesnih mačaka na liječenju i njezi kod volontera Društva tijekom godine je bilo sedam, trenutno ih je dvije. Na 60 hranilišta volonteri Društva hrane 354 mačke, a po potrebi i više u slučajevima prije i nakon kastracije te malih mačića.
Građanima i građankama se ukazalo koliko je bitna zaštita životinja obilježavanjem je Međunarodnog dana zaštite životinja 4. listopada postavljanjem štanda na gradskom trgu, u cilju podizanja svijesti o potrebi brige o životinjama, upoznavanja javnosti s radom i problemima udruge, učlanjenja, prikupljanja donacija i hrane.
Članak je dio serijala "Predstavljamo lošinjske udruge" i napisan je prema Javnom pozivu za financiranje programskih sadržaja elektroničkih medija u 2022. godini Grada Malog Lošinja.
