Na margini festivala "Soundscape", Robert Manchin je na svom imanju Kaštelani u Garmožju (Punta Križa) organizirao okrugli stol o održivom razvoju kvarnerskih otoka.
Joseph Molitorisz, sveučilišni profesor u Rijeci, Amerikanac mađarskog porijekla ustvrdio je da "svaka regija u EU mora izgraditi identitet kako bi se mogla nositi s ekološkim i drugim krizama, a negativne utjecaje globalizma pretvarati u pozitivne".
Ugo Toić, voditelj Pilot-projekta lokalnog razvoja otoka Cresa, govorio je o dosadašnjim koracima ovog projekta. "Radimo plan za narednih dvadeset godina. Nitko ne postavlja prepreke, ali niti ne požuruje. Nitko ne koristi projekte, iako je još 1986. godine postojao Centar za razvoj otoka, 1995. godine napravljen plan raspolaganja baštinom, a 1997. su gradovi Cres i Mali Lošinj osnovali firmu koja bi to vodila, no ona se ugasila 2002. godine. Jedini koji je nešto od toga implementirao bio je Goran Sušić u Ekocentru u Belom, no i to je propalo. Godine 2005. napravljen je Program održivog razvoja otoka uz sudjelovanje institucija iz Rijeke, Splita, no nikad nije bio implementiran na državnoj razini. Potom je 2007. Županija utemeljila Centar za održivi razvoj kvarnerskih otoka, no i on je u likvidaciji. Ako nitko ne 'prisvoji' te ideje i projekte, oni će propasti", upozorava dr. Toić.
Nadovezao se nekadašnji predsjednik Izvršnog vijeća Općine Cres-Lošinj, Dubravko Balenović: "Očito postoji 'pasivni otpor' i nezainteresiranost na državnoj razini. Postoji raniji plan menadžmenta s kojim, uz ažuriranje nekih podataka, možemo u svijet i mislim da je ulaskom u EU moguće izravno doći do sredstava. Za to je potrebno naći zaljubljenike u otok, kojih ima. Cijeli arhipelag može se prezentirati UNESCO-u kao rezervat biosfere."
"Nažalost, razvoj se percipira samo kroz BDP, građevinske radove i strana ulaganja, bez socioloških i ekonomskih aspekata. Npr. lani je Cres proizveo sto tona maslinovog ulja, što je vrijednost od oko milijun eura. Kao i prije dvije godine, ove godine neće biti ništa zbog nametnika svrdlaša, a nismo uspjeli naći rješenje. Umjesto da se radi na rješavanju tog problema, dolaze nam s idejama za gradnju golf-terena na otoku", upozorava Toić.
Peter Mackelworth, Britanac koji već godinama živi na Lošinju i radi u institutu "Plavi svijet" upozorava na "nejasan identitet Kvarnera, dok se za Istru i Dalmaciju zna svugdje. U tom smislu Primorsko-goranska županija je preraznolika".
Mackelworth kao golem problem navodi to što je masa Lošinjana zaposlena samo tri-četiri mjeseca godišnje. "Mi zapošljavamo 13 ljudi, a s novim centrom na Velopinu imat ćemo ih više od dvadeset, i to cijele godine. S Lošinja odlaze mladi koji su bili najbolji studenti i naprosto nema tko pripremati projekte za sredstva EU. Cres, Krk, Rab i Pag ne bi se trebali natjecati, nego raditi zajedno, a novce iz EU treba uzeti u narednih dvije do pet godina, jer će poslije biti prekasno", kazao je predstavnik "Plavog svijeta".
Prema mišljenju domaćina Roberta Manchina, Europska unija će se ubrzo promijeniti i u većim zemljama neće biti spremnosti da se novac dijeli siromašnijima.
Video-snimkom okupljene je pozdravio Ervin László, predsjednik Kluba Budimpešte, međunarodne udruge stručnjaka s raznih područja umjetnosti i duhovnosti, s misijom kataliziranja održivog razvoja u svijetu.
