Kako je u uvodnoj riječi kazao župnik Robert Zubović, tribina je organizirana na poziv hrvatskih biskupa, a poklapa se i s 25. godišnjicom udruge Pokret za život Krčke biskupije. "Bogu hvala što smo dobili Vas, gospođo Markić", zaključio je Zubović. Predavačicu je najavila i Marlen Vlašić, kazavši da je tribina "organizirana da čujemo i ono o čemu se u medijima ne želi govoriti".
Iako je organizator postavio svoje redare, a ispred i u prostoriji lošinjskog kina bili su i policajci, skup je protekao mirno i bez povišenih tonova. Gledalište u parteru dvorane bilo je popunjeno gotovo u cijelosti, a na balkonu dvorane okupilo se još tridesetak osoba.
Željka Markić govorila je o braku i obitelji kao životnim projektima, odnosno ulozi roditelja u stvaranju i prenošenju vrijednosti, među kojima i poštivanja slobode i izgradnje kritičnosti. "Kulturna hegemonija je danas, po svim parametrima, prisutna u društvu, a nameće je lijevoliberalna skupina", ustvrdila je Markić, kazavši da je pojam kulturne hegemonije razvio Antonio Gramsci, vođa Komunističke partije Italije u eri Mussolinijevog fašizma. "I u nacionalsocijalizmu i komunizmu su razrađene metode kako da se tjera ljude da budu ono što nisu. Metodama posramljivanja, isključivanja, manipulacije. Javlja se strah od odbacivanja, kao najveći strah u ljudi", nastavila je, navodeći da je prilikom referenduma o braku iz većine medija dolazile negativne poruke o njenoj inicijativi, a da se rezultat pokazao suprotnim, što je potkrijepila kartom Hrvatske, na kojoj je njena opcija prevladala u većini zemlje, s izuzetkom većine Istre i Kvarnera.
Kao problem u Istanbulskoj konvenciji - koju je dosad ratificirala polovica država EU i Vijeće Europe, a Hrvatska je dala potpis, ne i ratifikaciju u Saboru - Markić je navela "nametanje rodne ideologije u obrazovanju, kulturi, zdravstvu i medijima. Nameće se to da svatko za sebe može odlučiti je li muškarac i žena. To znači da rod s kojim se poistovjećuje nije u skladu sa spolom. To je miješanje ozbiljnog poremećaja koji postoji u malom broju ljudi sa stilovima života. Rodna ideologija se kroz obrazovni sustav već uvodi u obrazovne institucije". S druge strane, elemente Konvencije koji se odnose na zaštitu žena i djeca od nasilja u obitelji, pozdravila je.
Predavačica je govorila i o organizaciji "Hoda za život", kazavši da istraživanja pokazuju da se 70 posto žena koje su imale pobačaj to odlučile zbog ekonomskih razloga i pritiska okoline. "U jednoj emisiji, Bojana Genov je tvrdila da kucanje srca od osamnaestog dana ne znači da je dijete živo. Biološki parametri nemaju veze s tim je li netko vjernik ili ne. Ustavni sud je od svih medicinskih fakulteta tražio odgovor na pitanje; sva četiri su dala odgovor da život počinje začećem", kazala je.
Govorila je i o inicijativi za neradnu nedjelju, kazavši da je na čelu nadležnog saborskog odbora SDP-ov zastupnik Gordan Maras kojemu "nije zgodno odbaciti prijedlog, ali niti uvrstiti ga u proceduru".
Dio tribine namijenjen pitanjima iz publike otvorio je upravo župnik Zubović, upitavši gošću što je pokreće u radu, našto je Markić odgovorila da ju pokreće ljubav. Na pitanje Marlen Vlašić, nastavila je da se u društvu "sustavno slabe vrijednosti bitne za društvo poput obitelji", a da je "iz obitelji i od časne sestre i u doba komunizma naučila ono što je iskazala 1990. godine". Prozvala je Belgiju da se "hvali eutanazijom starih ljudi", a Island "iskorjenjivanjem djece koja boluju od Downa".
Boris Adžić interesirao se za mogućnost naknadnog izlaska iz Istanbulske konvencije, dok je Ivan Krstaš kazao da se, nakon totalitarnih sustava, i u današnjem društvu ljude "tjera da prestanu biti ono što jesu i postanu samo potrošači".
Ivanka Darojković, časna sestra, ustvrdila je da je hrvatsko društvo postalo takvo da u njemu život nije vrijedan, te da se nitko ne buni zbog dolaska trgovačkih lanaca iz Austrije i Njemačke, koji rade nedjeljom, na Božić i Uskrs. Bruna Tarabocchia Vlakančić kazala je da, pored postojećih zakona i u njima predviđenih koraka za zaštitu žena i djece od nasilja, nema potrebe za usvajanjem Istanbulske konvencije.
Još jednom se za riječ javio Ivan Krstaš, kazavši da bi i Crkva i vjernici trebali podići riječ prilikom deložacija, umjesto "smiješnih likova poput Pernara". Ilija Mikić kazao je da se posve slaže s predavanjem. Dragan Lozančić ustvrdio je da se "kroz medije, uključujući i one državne, vodi haranga za usvajanje Istanbulske konvencije". Vesna Juranić-Koharović rekla je da Hrvatska već ima odlične mehanizme borbe protiv nasilja u obitelji, te da svi očekuju nekog drugog da pokrene promjene u odgoju i obrazovanju. Marija Orlić kazala je da "ne treba remetiti savršenstvo i mijenjati nešto divno i veličanstveno, što je Bog stvorio".
