
Na konferenciji su uz Ivkovića sudjelovali još ovčari - Livio Hrelja iz Belog, te Đordano Mavrović i Đulijano Benvin iz Nerezina, te lovac Ivan Kapović iz Malog Lošinja, redom istaknuvši da ne prisustvuju uime političkih opcija.
"Štete od divljih svinja i jelena lopatara sve su veće, a ništa se ne poduzima. Na Gradskom vijeću je Ana Kučić za kraj prošle godine ili početak siječnja najavila zajedničku sjednicu gradskih vijeća Malog Lošinja i Cresa, te predstavnika Primorsko-goranske županije, Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva poljoprivrede, no još nema naznaka o terminu sjednice", istaknuo je Ivković, navodeći da je nedavno na otoku bilo 37 tisuća ovaca, a sada svega šest tisuća. "Još je veći problem to što su divlje svinje pojele sve što raste. Naučene na krv, hoće li uskoro napasti i ljude? Što ako sutra svinja napadne ili ubije čovjeka?", alarmira HSLS-ov vijećnik.
Livio Hrelja kazao je da je 1985. godine političkim odlukama ljudima oduzeta zemlja, formirano lovište i naseljena divljač, pod izgovorom revitalizacije Tramuntane, a da su već 1989. godine divlje svinje probile ogradu, da bi 1994. već nastale prve velike štete. "Problem je u lovačkim društvima, koja ne izvršavaju ono što bi morala. Štoviše, na nedavnom lovačkom skupu na Risnjaku, rekli su da su te životinje ukras otoka i da ih ne treba trijebiti. Mojem prijatelju iz Dragozetića nedavno je pozlilo kada je vidio da su mu rastrgali ovcu i osam janjaca. Vodstva gradova očito nemaju političku volju da ovo riješe", konstatirao je Hrelja.
Mavrović: Svakom tovaru je jasno da lovci ne mogu riješiti problem
"Bavim se ovčarstvom i maslinarstvom, a ne politikom. Lovcima je dano da istrijebe divljač, a svakom tovaru je jasno da lovci to ne mogu izvesti, htjeli ili ne. Lovačka društva nagrađena su za svoj neuspjeh novim koncesijama, dodijeljenim i prije isteka dosadašnjih", kazao je Đordano Mavrović, zaključivši da, i kada prijave štete, ne bude učinjeno ništa, odnosno izostane odšteta. "Kako to da na Rabu nema štete? Valjda zato jer smo mi poslušni ljudi i slušamo sve vlasti, pa nas se nitko ne boji", zaključio je.
I Đulijano Benvin iznio je probleme s kojima se susreće. "Od 1992. godine sam samostalni poljoprivrednik. Krenuli smo s tristo ovaca, a sada ih imam možda sedamdeset. U odnosu na 2005. godinu, ostala mi je eventualno trećina ovaca. Samo od 5. do 11. mjeseca prošle godine izgubio sam 26 ovaca, na terenu raspona od 200 metara na Podgori i Velom Dvoru. Sada ne mogu računati na prihod, iako mi je to nekada bio glavni izvor prihoda, a još sam dobio i kaznu zbog toga što su mi ovce bile na javnoj površini u slovenskom naselju, a morale su izaći kad ih se napalo", naveo je Benvin, kazavši da u Nerezinama sada ovčare gledaju "kao crne ovce".
Kapović: Lovačko društvo zapravo je trgovačko
S lovačke strane o problematici je govorio Ivan Kapović, kazavši da lovačka društva očito ne mogu biti organizatori eliminacije divljači, te da se pokazalo da problemi ovčara ne zanimaju vodstva Grada i Županije. "Na Punti Križa se vrti veliki novac, a Lovačko društvo zapravo je trgovačko društvo - procjenjujem da se ondje vrti po milijun kuna godišnje", ustvrdio je Kapović, kazavši da je rješenje u upornom hranjenju divljači i potom njihov odstrjel na hranilištima, a da lovačka društva trebaju plaćati odštetu za izgubljene ovce.
