Na sjednici u Rijeci, uvodnu riječ dao je Adam Butigan iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ, kazavši da su inicijativu dali tvrtka "Jadranka" iz Malog Lošinja i Grad Mali Lošinj zatraživši da se umjesto ranije predviđene lokacije kod Ustrina, u prostorni plan uvrsti lokacija Matalda na Punti Križa. Prema Butiganovim riječima, zatraženo je da predlagači dokažu da mogu navodnjavati prostor bez vode iz postojećeg otočnog vodovoda. Među argumentima za projekt, istaknuo je produljenje turističke sezone i zapošljavanje. Kazao je i da, iako su profesionalni golf-tereni proglašeni državnim interesom, nije još pokrenut državni plan, pa je država dala Županiji mogućnost izmjene prostornog plana.
Tijek rasprave usmjerilo je otvoreno pismo građanske inicijative "Čovjek po mjeri otoka", upućeno skupštinarima i javnosti uoči sjednice, a u kojem su članovi Skupštine pozvani da odgode ovu odluku dok se ne obave neovisne multidisciplinarne stručne analize o utjecaju projekta na ekosustav.
Citirajući dio teksta tog pisma, u kojem je navedeno da je "tvrtka 'Jadranka hoteli' jedan od najvećih bespravnih graditelja", te da je "bespravno intervenirala na obali u Čikatu i Baldarinu, srušila austrijske vile i izgradila replike", neovisna zastupnica Ines Strenja-Linić ocijenila je projekt s 1300 ležajeva "istom pričom kao i na Srđu", te predložila da se gradi na istoj površini koja je bila predviđena kod Ustrina, s manjim hotelskim kapacitetima, najavivši da će klub Akcije mladih i dviju neovisnih vijećnica, nje i Dine Domijan, glasati protiv. "Ne stoji argument da se čini dobro građanima, već će profitirati samo krupni kapital", zaključila je Strenja-Linić.
Laburistica Jelena Krpan također je predložila da se ostane pri površini predviđanoj za Ustrine, izrazivši zabrinutost da će, kako voda iz postojećeg vodovoda ne dolazi u obzir, sustav navodnjavanja nanijeti štetu otočnom tlu, a brine je i mogućnost korištenja herbicida i pesticida.
Dinko Beaković (HDZ) kazao je da bi bio protiv projekta, da su protiv bila gradska vijeća Malog Lošinja i Cresa, a projekt golf-terena usporedio je s gradnjom aerodroma i petrokemije na Krku: "Zar bismo trebali živjeti kao u kameno doba?"
Đanino Sučić (HNS) ustvrdio je da "Jadranka" u investicijskom ciklusu želi postići isplativost zračne luke, za koju sad nema dovoljno turističkih kreveta. "Gradovi su prihvatili da bude više kapaciteta i radnih mjesta, a sto radnih mjesta je velika stvar za Puntu Križa, gdje sada živi pedesetak ljudi. Otok Cres sada ima sada 550 hotelskih kreveta. Na području Ustrina je vlasnička struktura nesređena, a na Mataldi je vlasnik samo jedan - Krčka biskupija. Iznenadilo me otvoreno pismo, jer iz relevantnih izvora nisam čuo o navedenim nepravilnostima. Treba provjeriti ono što se govori, a ne vjerujem da bi Biskupija dala teren muljatorima iz Rusije. Uostalom, nakon ovog slijede studije, javne rasprave i ponovno dolazak na Županijsku skupštinu", naveo je Sučić.
Franjo Butorac iz PGS-a zatražio je od pročelnice županijskog Odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Koraljke Vahtar-Jurković da se izjasni o iznesenim optužbama u otvorenom pismu: "Je li točno da je 'Jadranka' zaobišla proceduru u Čikatu i Baldarinu? Ako je tako, skinimo točku s dnevnog reda, a ako nije tako, predlažem da Županija pokrene krivični postupak zbog klevete."
Vahtar-Jurković odgovorila je da je "Jadranka" dosad dobila građevinske i uporabne dozvole za sve svoje projekte, ali i da je za eventualne nepravilnosti, o kojima njen odjel nema saznanja, nadležna građevinska inspekcija na državnoj razini. Dodala je i da će projekt još proći kroz studiju utjecaja na okoliš.
Laburist David Bregovac pozvao je na oprez i prethodnu stručnu analizu. Podršku projektu iskazali su Srđan Srdoč (IDS) i Miodrag Šarac (HNS). Predsjednik skupštine Erik Fabijanić (SDP) zaključio je raspravu istaknuvši da zastupnici moraju biti odgovorni za izgovoreno, kao osobe koje su dobile povjerenje građana.
