Studiju je izradila riječka tvrtka DLS, u čije ime ju potpisuje Goranka Alićajić.
Jedini element studije o kojem se raspravljalo na sjednici bila je mogućnost istjecanja amonijaka iz hladnjača u servisno-skladišnoj zoni "Jadranke" na Kalvariji, o čemu je vijećnik s neovisne liste Siniša Dakić-Barichievich tražio dodatna objašnjenja.
Naime, u studiji je navedeno da bi u najgorem slučaju, zbog oštećenja na sustavu, uz pretpostavljeno desetominutno istjecanje ukupno tri tone amonijaka, u zraku bila smrtonosna koncentracija opasne tvari što bi ugrozilo živote oko tisuću osoba, a u širem krugu još 5000 osoba imalo bi ozbiljne zdravstvene probleme.
Opasne tvari skladište još Brodogradilište u Malom Lošinju, Zračno pristanište, tri benzinske postaje u Malom Lošinju i jedna u Nerezinama, Srednja škola u Malom Lošinju, te kampovi "Čikat", "Baldarin" i "Bijar", te hoteli "Manora", "Bellevue", "Aurora", "Vespera" i "Punta". Riječ je o spremnicima ukapljenog naftnog plina, odnosno loživog ulja.
Prema studiji, Lošinj je izvan kruga utjecaja u slučaju katastrofe u najbližoj nuklearnoj elektrani, onoj u Krškom - na karti ova zona završava u sjeveroistočnim predgrađima Rijeke.
S obzirom na to da je Lošinj mjesto s najmanje oborina u županiji, opasnost od poplava ne postoji, ali postoji od plimnog vala i tuče - u posljednjih deset godina bio je po jedan slučaj proglašavanja elementarne nepogode. Iako Lošinj spada u rizičnije krajeve Hrvatske kada je u pitanju suša, u posljednjih deset godina nije bilo elementarnih nepogoda. Olujna i orkanska nevremena također ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju.
Procijenjeno je da se na Lošinju može dogoditi potres od 5 ili 6 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici, te bi tada došlo do oštećenja kamenih kuća u rasponu od laganih do umjerenih, a na ostalim objektima u kategoriji laganih. U takvom slučaju procjenjuje se da bi jedna osoba bila duboko zatrpana, odnosno smrtno stradala, a 18 osoba plitko i srednje zatrpano, što bi značilo ozljede, ali i preživljavanje.
Određena opasnost od klizišta postoji na Susku, za koji je preporučena izrada dokumentacije zaštite od erozije.
Kada je riječ o zaraznim bolestima, na lošinjskom području karakteriziraju ih sezonska pojavnost i ujednačenost u broju oboljelih kroz godine.
Deponij na Kalvariji uređen je i ograđen, no navodi se veći rizik na području uz deponij, gdje određeni broj obitelji živi u iznimno lošim higijenskim sanitarnim uvjetima, te ondje uzgajaju domaće životinje, uz rizik od pojave zoonoza - zaraznih bolesti koje prelaze sa životinja na ljude.
Kada je riječ o ratnim razaranjima i terorizmu, prosudba je da protiv Hrvatske trenutno nema i dulje vrijeme neće biti neposredne konvencionale prijetnje, a države koje bi eventualno mogle ugroziti Hrvatsku ne posjeduju visoko sofisticirane snage. Ipak, postoji mogućnost nestabilnosti u okružju Hrvatske, a u budućnosti će se teško moći razdvojiti njihova vojna i nevojna komponenta, pa je nemoguće dati procjenu u području terorizma. Na području Istre i Kvarnera nema minski sumnjivih područja.
Studija sadrži još i pregled raspoloživih snaga i opreme, odnosno kapaciteta za smještaj ugroženih osoba na otocima.
