Na sjednicu Gradskog vijeća, ova točka ubačena je po hitnom postupku, kao Odluka o stjecanju nekretnine u vlasništvu RH. O dosadašnjem radu i razvoju "Plavog svijeta" govorio je njegov predsjednik dr. Draško Holcer, predstavivši željeni izgled Muzeja znanosti o moru.
Prema Holcerovim riječima, u realizaciji veliki problem predstavlja Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), nadležan za dodjeljivanje objekta. "Nije nam cilj replicirati ono što već imamo u Velom Lošinju, već napraviti nešto posve ono. Stručnjaci se slažu da postojeća zgrada nije podesna za obnovu, već je uputnije raditi novu. Na površini oko 3500 kvadratnih metara, napravili bismo interaktivni stalni postav, učionice i laboratorije, oporavilište za morske kornjače, urede, kafeteriju, dvoranu za skupove, spavaonice za gostujuće predavače-znanstvenike, te knjižnicu. Zgrada bi bila energetski samoodrživa, što je više moguće", elaborirao je dr. Holcer.
Iako je odluka prošla jednoglasno, vijećnici i predstavnici gradske uprave dosta su raspravljali o predloženom projektu. Mario Kamalić (HSS), Andrino Maglievaz (IDS) i Boris Badurina (HDZ) "izvukli" su temu desetak godina starog prijedloga "Plavog svijeta" o uspostavljanju rezervata u moru, uz istočnu stranu otoka Lošinja.
"Uskoro će ispred Velopina slijetati hidroavion, za koju godinu radit će se marina na Velopinu, možda i u sadašnjem brodogradilištu. Imate moju podršku, ali hoćete li tada inzistirati na rezervatima", pitao je Maglievaz.
Badurina je kazao da suživot Lošinjana i dupina bez problema ionako postoji. "Da je onda prošao prijedlog o rezervatu, ne bismo mogli realizirati pročišćivač na Kijcu. Rezervat bi bilo nepotrebno silovanje", ustvrdio je. Kamalić je Holceru kazao da je tada "zbog loše iskomuniciranog projekta došlo do sukoba o tih 25 tisuća hektara mora".
"Mi ni tada nismo rekli da cijelo područje treba zatvoriti i onemogućiti sve aktivnosti. Kao udruga nemamo provedbene mogućnosti, ali možemo zagovarati, a država je ta koja donosi mjere zaštite. Zbog dosta bure i dezinformacija u javnosti, tada nismo uspjeli dogovoriti stvari. Ne vidimo problem u tome da se u luci odvijaju svi potrebni lučki sadržaji, ali osobno sam uvijek za to da se sve odvija na civiliziran, a ne na 'kaubojski' način. U Albaniji sam vidio kako izgleda kad se stvari naprave 'kaubojski', a vjerujem da ovdje nitko ne želi iskrcati sto tona betona u more. 'Plavi svijet' nije aktivistička organizacija koja priča o nečemu što je trenutno u modi, već stručna organizacija koja se već 25 godina bavi znanošću. Primjerice, u Jadranu se odvijalo seizmičko istraživanje bez javnog natječaja i studije utjecaja na okoliš. Mi smo se borili protiv načina na koji je to napravljeno, a ne protiv samog istraživanja. Danas imamo projekt vađenja ugljikovodika. Mi možemo imati vlastita mišljenja, ali ne iznosimo ih kako bi naša stručna mišljenja vrijedila", odgovorio je dr. Holcer.
Gradonačelnik Gari Cappelli i vijećnica Đurđica Šimičić (oboje HDZ) podržali su "Plavi svijet" kao, između ostalog, turističku vrijednost. Vijećnik Siniša Dakić-Barichievich (neovisna lista) zatražio je dodatne podatke o odnosu "Plavog svijeta", Grada i Države u ovom projektu.
Osniva se Muzej Apoksiomena
S četrnaest glasova "za" i jednim suzdržanim (Rudolf Ivković, HSLS), Vijeće je podržalo ugovor o osnivanju Muzeja Apoksiomena, zajedničke ustanove Grada i Republike Hrvatske. Grad u početku sudjeluje sa 650 tisuća kuna za rad nove ustanove.
Aktualni sat sjednice otvorila je Ljiljana Rukonić (SDP) zatraživši da se zbog velike buke odvoz smeća ne radi tako rano ujutro. Branko Domac (PGS) upozorava na korištenje šetačke i biciklističke staze duž Poljane kao kupališta, te na ulaz vozila na trg ispred bivše Pomorske škole, iako je ondje zabranjen promet.
Rudolf Ivković (HSLS) izrazio je nezadovoljstvo odgovorom na svoje pitanje s prošle sjednice, o uvjetima suradnje Grada s odvjetnikom Zoranom Vujasinom, zatraživši dokumente o isplatama za njegov rad. Mario Kamalić interesirao se za detalje dogradnje zgrade Dječjeg vrtića, te upozorio na smrad kanalizacije i razbacivanje smeća u centru grada.
Neovisni vijećnik Dubravko Devčić mišljenja je da se građevinski radovi na Kijcu i Čikatu nisu smjeli protegnuti u glavnu turističku sezonu. Gradonačelnik Cappelli odgovorio je da se radovi na Kijcu ne mogu prekidati jer se time riskiraju velika sredstva Svjetske banke.
