To je uslijedilo nakon što su gradska vijeća Cresa i Malog Lošinja usvojila odluke o pokretanju postupka izrade plana, davši svojim gradonačelnicima, Kristijanu Jurjaku (Cres) i Ani Kučić (M. Lošinj) ovlasti da s Regionalnom razvojnom agencijom Primorsko-goranske županije - ravnateljem Vedranom Kružićem - potpišu dokument.
Potpisnici sporazum smatraju svojevrsnim nastavkom Programa energetske tranzicije cresko-lošinjskog otočja, izrađenog krajem prošle godine, kao i na ove godine potpisane zajedničke strategije razvoja turizma.
Plan razvoja cresko-lošinjskog područja financiran je bespovratnim sredstvima iz programa "Konkurentnost i kohezija 2014.-2020." kojima raspolaže Regionalna razvojna agencija PGŽ.
"Cilj je ujedno ovime potaknuti daljnju apsorpciju EU-sredstava u novom financijskom periodu Europske unije te nam ujedno ovaj dokument daje velike prednosti u prijavama na projekte zajedno s našim bliskim partnerom, Gradom Cresom. Vjerujemo da je ovo ispravan korak kojim ćemo dodatno ojačati naše otočje kao prepoznatljiva destinacija - ne samo za turiste već i za lokalno stanovništvo", kazala je Ana Kučić.
"Veseli me što ovo radimo kao partneri, jer nas povezuju mnogi segmenti života; zajednički komunalni sustav, infrastruktura i prometnice. Sve to ne poznaje granice 'na pola otoka' i dobro je da zajednički planiramo naš zajednički razvoj", kazao je Kristijan Jurjako.
Vedran Kružić iz Regionalne razvojne agencije nadovezao se: "U tijeku je priprema nove financijske perspektive EU i, po onome što sada znamo, sredstva koja će biti namijenjena prvenstveno za projekte energetske tranzicije, ulaganja u zdravlje, ulaganja u ljude i obrazovanje, ulaganja u treću životnu dob, bit će izuzetno izdašna. Na nama je da se dobro pripremimo i da planirane projekte dovedemo do visoke faze izvodljivosti. U ovom trenutku smatramo da imamo više od 70 projekata s ova dva otoka koje možemo predstaviti kroz njihovu vrijednost od oko 2 milijarde kuna. U dosadašnjoj financijskoj perspektivi od 2014. do 2020. kvarnerski su otoci povukli više od 1,2 milijarde kuna u različite projekte i naravno da svi očekujemo da će u ovoj izdašnijoj financijskoj perspektivi, kad je pred Hrvatskom 13 milijardi kuna više nego što smo imali u proteklih sedam godina, da ćemo na naše područje privući što više europskog novca i da će se ta sredstva manifestirati kroz kvalitetne projekte, donijeti značajni pomak kvalitete i standarda života".
