Krušelj, i sam jedan od čak 2100 autora koji su prodefilirali ovim zagrebačkim novinama kultnog statusa, na početku književne večeri na terasi Lječilišta Veli Lošinj, postavio je okvir rasprave: "Ovo nije žal za prošlom državom i ideologijama, već uspomena na bunt mlade generacije u tadašnjim mogućim okvirima. Bili smo nepopravljivi optimisti, vjerovali u demokraciju i da možemo mijenjati svijet. Što god mislili o demokraciji, ona je ipak sustav u kojemu možete laprdati o svemu. Pisana riječ je tada imala konzekvencu, a onda je biti novinar bilo teže i časnije. Samo se protiv Tita nije smjelo pisati, pa je tek 1989. objavljen prvi tekst koji je njegovo djelo doveo u pitanje. Nakon 'obaveznih' tema o Titu i Partiji, slijedile su reportaže, intervjui, kritički tekstovi koji su pokazivali da je stanje u društvu zbilja drugačije od proklamiranog."
Drugi gost voditeljice večeri Branke Džebić (također nekadašnje članice "Poletova" uredništva) bio je Zoran Simić, najdugovječniji "Poletov" urednik, koji je kazao da je projekt knjige o "Poletu" podržao kako bi se izbjegla njegova mitologizacija. "Ljuti me kada se kaže da je list bio zabranjivan, jer to nije točno. Nismo se bavili visokom politikom, već diverzijama i subverzijama, a neke slobode koje smo tada osvajali, danas više ne postoje. 'Polet' je najvažniji žurnalistički, u samom jeziku, jer smo prvi uveli žargon i personalizirane komentare, kakve je u 'velikim' novinama objavljivao jedino Igor Mandić. Važni su 'Poletov' grafički dizajn, fotografija i strip. U 'Poletu' su prve radove objavili današnji književnici, a današnji filmski redatelji kod nas su objavljivali filmske kritike. Za 'Polet' su pisali Darko Rundek i Jura Stublić, a bendovi su popunjavani i u redakciji", istaknuo je Simić.
Mjesto među govornicima dobio je Ivan Podnar, istaknuvši probleme u distribuciji lista, pa su nastalu prazninu popunjavali kolporteri-dobrovoljci, među kojima je osebujnu ulogu imao Tom Gotovac, izvodivši ulične performanse povodom novih brojeva.
"Polet" se nije snašao u situaciji gubitka dotacija - izlazio je kao list Saveza socijalističke omladine, ali i u razdoblju kada je problematika svakodnevice mladih pala u sjenu krupnih političkih događaja. Prijedlog da se list privatizira tada nije naišao na podršku, za razliku od slovenske "Mladine" i bosansko-hercegovačkih "Dana".
Večer posvećenu nepovratno nestalom svijetu mladih, glazbenim su doprinosom obogatili lošinjski gitaristi Stelio Spanjol i Sanjin Kleva. U razgovoru nakon promocije, doznali smo da je Spanjolov nastup u zagrebačkom klubu "Kulušiću" svojedobno zabilježio i "Polet".
