Autorica je većeg broja javnih skulptura, a na našem otočju autorica je spomenika skladatelju Jakovu Gotovcu podno zvonika katedrale u Osoru te filozofa Frane Petrića koji je isprva bio postavljen na glavnom gradskom trgu koji nosi Petrićevo ime, a potom je preseljen pred njegovu rodnu kuću, palaču "Arsan", sjedište Creskoga muzeja.
Rođena je 20. listopada 1933. godine u Zagrebu, kći leksikografa Mate Ujevića. Godine 1958. diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u klasi Frane Kršinića, potom se usavršavala u Londonu, na Central School of Art. Predavlaa je na ALU od 1987. godine i višekratno bila pročelnica Kiparskog odsjeka. Redovitom članicom HAZU postala je 1998. godine, s tim da je od 1990. bila članica-suradnica.
"Akademkinja Marija Ujević Galetović bila je jedan od glavnih nastavljača tradicije hrvatskog figurativnog kiparstva kojeg je povezala sa suvremenim i avangardnim shvaćanjima. Početkom 1960-ih približila se pop-artu i novoj figuraciji; pročišćavala je oblike i naglašavala izražajnost različitih materijala (alabaster, porculan, bronca, poliester, aluminij). Portrete je oblikovala kao kiparske metafore oslonjene na prirodne oblike (Franz Kafka, 1979.), a u volumenima oštrih bridova i osebujne stilizacije bila je bliska kubizmu (A.G. Matoš, 1979.). Ritmičkim kontrastima svjetla i sjene postizala je ekspresivnost, a bojom metafizičko značenje kipa (Meta, 1979.). U 1980-ima oblikovala je postmodernističke skulpture (Melanija, 1988.; Čizma, 1989.). U kasnijim radovima sintetizirala je svoja iskustva služeći se klasičnim i modernim asocijacijama (Trkač, 1995.; Mačka, 2009.). Bila je autorica više javnih skulptura, među ostalih spomenika Augustu Šenoi, Miroslavu Krleži, Vlahi Paljetku i Jurju Križaniću u Zagrebu, spomenika Miroslavu Krleži u Osijeku i Opatiji, Jakovu Gotovcu u Osoru, Frani Petriću u Cresu, papi Ivanu Pavlu II. u Dubrovniku, Ivani Brlić-Mažuranić u Slavonskom Brodu te Marku Maruliću i Mati Parlovu u Puli. S akademikom Šimom Vulasom bila je autorica poprsja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana na njihovom grobu u zagrebačkoj katedrali. Među religioznim skulpturama ističu se Uzašašće u crkvi svetog Nikole u Rijeci, Sveti Franjo u Visokom, kip svetog Pavla u njegovoj crkvi u Zagrebu, vratnice katedrale u Požegi, te 13. postaja Križnog puta u Mariji Bistrici (s Antom Orlićem). Izlagala je na mnogim izložbama i dobila brojna priznanja, među kojima i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo 2012.", izvijestila je HAZU.
