Obrazloženo je to potrebom za čitanjem kao preduvjetom sudjelovanja u kulturnom životu, podlogom za bolje razumijevanje međuljudske komunikacije i rješavanje sukoba, temeljem razvoja samosvijesti i samopouzdanja.
Proveli smo stoga malu anketu među otočnim sumještanima, kojima je čitanje knjige drag način provođenja slobodnog vremena, o tome što su čitali u 2021. godini, što su namjeravali, a nisu stigli pročitati, ali i općenito o tome koliko čitaju, koji su im žanrovi i autori(ce) najmiliji, u kojim ambijentima najradije čitaju i čitaju li i na drugim jezicima, osim hrvatskoga i bliskih...
Daniela Mužić iz Malog Lošinja rekla nam je da je ove godine pročitala četrdesetak knjiga: "Uglavnom su to kriminalistički romani i trileri koje volim i uz koje se najradije opuštam, ali se nađe tu i pokoji ljubavni ili povijesni roman. Baš nedavno pročitala sam i dva najnovija romana meni jednih od najdražih autorica, Camile Laeckberg i Victorije Hislop, 'Otok anđela' i 'Jedne ljetne noći'. Osim njih, rado čitam Karin Slaughter i Ruth Rendell, ali kad čujem za neki dobar krimić ili triler, obavezno ga pročitam. Na društvenim mrežama pratim stranice nekih 'book-blogera' i tako se informiram o najnovijim izdanjima. Knjige uglavnom posuđujem u Gradskoj knjižnici, ali ih nerijetko sama kupujem ili dobijem na poklon. Osim na hrvatskom, knjige čitam na engleskom i njemačkom jeziku, tako da obavezno sa svakog putovanja u inozemstvo donesem barem jednu novu knjigu. Trenutno se spremam pročitati roman moje omiljene njemačke autorice kriminalističkih romana Charlotte Link, 'Ohne Schuld', čije knjige obavezno čitam na njemačkom jeziku. Za čitanje uvijek nađem vremena, a najčešće čitam navečer prije spavanja i vikendom. Ako je knjiga dobra, zna se dogoditi da ne mogu prestati s čitanjem dok je ne pročitam do kraja; takve su mi knjige najdraže. Naravno, postoje razdoblja kada imam više obaveza kod kuće ili na poslu, pa ne stignem čitati koliko bih željela, ali zato to nadoknadim kasnije."
Sanja Rogović Deželić iz Cresa kaže da je tijekom 2021. godine najčešće birala trilere, krimiće i povijesno-romantične romane, i to one s tematikom škotskih ratova za nezavisnost.
"Već duže mi je na 'listi čekanja' Larssonova trilogija kriminalističkih romana 'Millennium' i čim ih uhvatim u knjižnici, to ću prvo čitati. Žanr mi je manje bitan pri odabiru knjige, ono što me vraća istom autoru je njegova sposobnost da prenese emociju. Ako se čitajući glasno nasmijem, ako me gane do suza ili pak napeto okrećem stranice iščekujući što će se dogoditi, tom ću se autoru uvijek vraćati. Ipak, jako mi je drag norveški autor Samuel Björk i 'Sova', jedan od njegovih trilera, zatim Ruth Ware s krimićima 'U mračnoj, mračnoj šumi', 'Igre laži', a apsolutno moram izdvojiti i Carlosa Ruiza Zafona i njegovu 'Sjenu vjetra', koju sam pročitala u jednom dahu. Romantični dio svoje duše zadovoljim 'lakšim štivom' autorica Julie Caplin, Elle Casey, Monice McCarthy... Još nešto sam namjeravala i - opet - nisam napravila, a to je pomalo iznova čitati svjetske, ali i hrvatske klasike", kaže, dodajući da je njeno mjesto za čitanje fotelja ispred kamina, a još radije na osamljenim plažama oko Cresa ili Martinšćice. Ne čita na stranim jezicima, iako namjerava čitati Zafona u originalu, na španjolskom jeziku. Ovisno o slobodnom vremenu, pročita barem dvije-tri knjige mjesečno.
Hrvoje Vidaković iz Malog Lošinja kaže da se "ulaskom u zrele godine", upustio u čitanje djela pisaca za koja se ranije nije osjećao spremnim. "Najugodnije iznenađenje je Krleža, koji me oduševio svojom suvremenošću i svevremenošću. Čitam Andrića, Mešu (Selimovića, op.a.), malo Dostojevskog, Čehova i puno toga me još čeka. Spisak knjiga koje još želim pročitati je ogroman i sve veći. Volim i velike romane, pa su na spisku ove i ranijih godina bili Jonathan Franzen, Elena Ferrante, John Irving i Michel Houellebecq. Kao potpuno uvjerenog ateista, zanima me jako i religioznost, korijeni i razvoj, i u tome mi je jako puno značio Reza Aslan sa svojim knjigama 'Zelot - Isus iz Nazareta' i 'Bog - povijest čovjeka'. Volim i znanstvene rasprave te sam ove godine po treći put pročitao 'Sapiens - kratka povijest čovječanstva' izraelskog povjesničara Yuvala Noaha Hararija. I neće biti zadnji put. Najviše volim čitati uz more, u hladu - ljeti daleko najviše čitam", kaže Vidaković, dodajući da je najviše čitao u mladosti, a sada ponovo dolazi do tih količina. "Druge jezike ne znam dovoljno da bih čitao lijepu književnost. Znanstvenu da, i to čitam."
Tonka Kunda, također iz Malog Lošinja, iz pročitanog u protekloj godini, od domaćih autora izdvaja Predraga Lucića i "Bezgaća povijesne zbiljnosti u dva toma", Slavenku Drakulić i "Fridu ili o boli", "Metastaze" Alena Bovića iliti Ive Balenovića, "Seniore" Zvonimira Milčeca i "Ljubav oko svijeta" Davora Rostuhara. Od stranih, svake godine pročita po nekoliko Kingovih i Grishamovih, a ove godine izdvaja "Tribine" i "Liseyinu priču".
"Minette Walters – kraljica krimića, na listi je s nekoliko naslova: 'Đavolje pero', 'Kameleonova sjena' i 'Pomračeni um', a od sladunjavih kiosk-izdanja 'Dječak kakvog nema' Monice Wood i 'Bilježnica neizgovorenih stvari' Clare Pooley. Edita Slunjski autorica je većeg dijela stručne literature koju sam pročitala. Od dobivenih, najdraža mi je 'Dječak, krtica, lisica i konj' Charlieja Mackesyja", kaže, dodajući da knjige u najvećoj mjeri pribavlja u antikvarijatima ili preko grupa na Facebooku. Od žanrova, općenito izbjegava "ljubiće", a uvijek se vraća, zbog sposobnosti opisivanja, autorima kao što su Tolkien i Andrić. Najradije čita u fotelji između police s knjigama i biljkama ili uz more. "Ne snalazim se dovoljno dobro sa stranim jezicima, da bih mogla pročitati više od članka na engleskom ili talijanskom. Najviše sam čitala u osnovnoj i srednjoj školi. Svakako, bilo bi lijepo imati još više vremena za čitanje", zaključuje naša sugovornica.
Kristina Tomljenović iz Cresa u posljednjim danima prošle godine uhvatila se čitanja knjige britanskog povjesničara Nialla Fergusona "Civilization - the West and the Rest". "Ova knjiga vodi me na putovanje svijetom kroz stoljeća i pojašnjava zašto je zapad postao vodeća civilizacija u odnosu na druge i analizira nadolazeće promjene u svijetu", kaže, dodajući da kod odabira knjige koju će čitati presudnu ulogu ima emocija koju u tom trenutku nosi u sebi, pa se "često izgubi ili pronađe u tekstu".
"Izabrat ću moderni europski roman ili djelo klasične francuske ili britanske književnosti. Putopise čitam kad ne putujem. Volim i pjesništvo. Hrvatske autore čitam sve više; svidio mi se Ivica Ivanišević i knjiga 'Sutra je novi ručak'. U novoj godini, prve tri knjige koje želim pročitati jesu 'Male smrti' Ivane Sajko, 'Kavana Europa' i 'Ponovo u kavani Europa' Slavenke Drakulić te "Divni svijete gdje si" Sally Rooney, i to, dodat će uz osmijeh, po preporuci Jelene Veljače. Najradije čita kod kuće na sofi uz vatricu ili na plaži, pa i u autobusu i trajektu. I na poslu, kada nema gužve. Kao najdražu spisateljicu izdvaja Simone de Beauvoir.
Vjekoslav Velčić iz Cresa sa svojeg popisa pročitanog u 2021. godini taksativno nabraja knjige "Putar i parizer" Jerka Mihaljevića, "Lažljivi život odraslih" Elene Ferrante, "Sedam" Frane Herende, "Nešto crveno pokraj ceste" Anne Tyler, "Sutra je novi ručak" i "Klanjam se" Ivice Ivaniševića, "Pizzeria Europa" Žarka Jovanovskog, "Ljubavna pisma s Montmartrea" Nicolasa Barreaua, "Čitač iz vlaka u 6:27" Jean-Paula Didierlaurenta, "Prije nego što se kava ohladi" Toshikazua Kawaguchija, "Svijet prije tebe" Zorana Pilića, "Normalni ljudi" Sally Rooney, "Anna" Niccolo'a Ammanitija, "Fizika tuge" Georgija Gospodinova, "Bizarne priče" Olge Tokarczuk, "Metropolis" Flavija Sorige, "Grad od pare" Carlosa Ruiza Zafona, "Drugi zakon termodinamike" Drage Glamuzine, a upravo čita "Zadnju ruku" Renata Baretića.
"S obzirom na to da radim kao knjižničar, ne pripremam liste želja, već uzimam knjige koje me zaintrigiraju. Pratim domaće autore i nemam posebne žanrove koje pratim što se vidi iz popisa pročitanog, jedino ne čitam 'ljubiće'. Ima perioda kada ne mogu naći knjigu koja mi odgovara, pa ih nosim kući i vraćam nepročitane, a onda dođe razdoblje kada čitam do kasno u noć, jer mi je najdraže vrijeme za knjigu navečer u krevetu, pred spavanje", kaže Velčić, dodajući da ne čita na stranim jezicima.
