"Morosini" u Malom Lošinju, nakon sudara s "Karađorđem"

Brod Karađorđe nakon sudara, iz arhiva F. Nereticha
Brod Karađorđe nakon sudara, iz arhiva F. Nereticha
Šestog srpnja 1930. godine, dakle na današnji dan prije 95 godina, došlo je do sudara brodova "Karađorđe" pod jugoslavenskom i "Francesco Morosini" pod talijanskom zastavom u Pašmanskom kanalu, nakon čega je ovaj potonji bio na remontu u Malom Lošinju.


Iz svoje bogate arhive starih fotografija Lošinja, kolekcionar Franko Neretich ustupio nam je slike oštećenog putničkog broda te u redovnom stanju, prilikom pristajanja u lošinjskoj luci, na liniji preko Jadrana. Treba uzeti u obzir da je u to doba Split s velikom većinom Dalmacije bio u sastavu Kraljevine Jugoslavije, dok su Zadar, te Lošinj, Trst i Venecija bili dijelovi Kraljevine Italije, što znači da se pomorski promet na istočnoj jadranskoj obali ispreplitao.

Splitski dnevni list "Novo doba" ovako je, opširno, izvijestio o događaju: 
"Jučer već rano u jutro proširila se našim gradom teška vijest da se je našem najboljem luksusnom parobrodu od 'Jadranske Plovidbe' 'Karadjordju' desila strahovita nesreća i da se je nasukao negdje u okolici Zadra. Shvatljivo je veliko uznemirenje koje je uslijed toga naročito u prvi momenat nastalo, a bilo je povećano time, što se je znalo da su sa 'Karadjordjem' krenuli na Sušak brojni Čehoslovački i Poljski sokoli na povratku sa Svesokolskog sleta u Beogradu. Prve vijesti koje su medjutim stigle već oko 9 sati pa onda kasnije postepeno čitavoga dana, objasnile su nezgodu koja je u istinu teška, ali je mogla po svim okolnostima da bude i daleko teža.
Nezgoda se desila ovako: Preksinoć u 8 sati krenuo je iz Splita 'Karadjordje' pod komandom odličnog i poznatog kapetana g. Prodana u Šibenik a odatle u Sušak. Oko 2 sata u noći nalazio se je u Pašmanskom kanalu i to u sjevernom dijelu, gdje za brodove ima dosta otvorena mora i gdje se prema tome teško može da očekuje kakva nezgoda. Sa sjeverne strane je medjutim dolazio parobrod 'Francesco Morosini' venecijanskog društva 'San Marco'. On je putovao iz Venecije u Zadar, odakle je imao da nastavi put u Split.
Odjednom, dok je većina putnika spavala, došlo je do strahovitoga loma, uslijed toga što je parobrod 'Morosini' svojim kljunom udario u lijevi bok 'Karadjordja'. Shvatljiva je strahovita panika koja je u tom momentu nastala na brodu 'Karadjordje', koji je bio pun putnika, njih oko 350. Na 'Morosinu' medjutim bilo je samo malo putnika, jer on obično uz našu obalu putuje prazan.
Udarac je bio strahovit, jer su oba broda bila u punom kretanju i išla jedan prema drugome. Jedan sa 12 a drugi sa 14 milja. Udarac je bio dakle sa 60 kilometara brzine.
Posljedica udarca bila je takodjer strahovita. 'Karadjordje' je direktno rasječen i to malo ispred zapovjedničkog mosta sa lijevog boka. Rastvoreni otvor širok je nekih desetak metara, a ide od palube pa sve do dna ladje. Netom se je desio sudar pohrlio je na zapovjednički most gosp. zapovjednik Prodan i prva mu je briga bila da se na bilo koji način održi ladja na površini kako ne bi potonula sa putnicima. Zbog toga je odmah okrenuo na desno prema kopnu koje je bilo udaljeno oko jedne milje. Taj je put mogao 'Karadjordje' da učini iako sa ogromnim otvorom na boku, zahvaljujući svojoj tehničkoj konstrukciji, koja mu i za ovakav slučaj omogućuje manovriranje.
'Karadjordje' se nasukao jednu i pol milju sjeverno od Turnja, izmedju Krnčine i Sv. Marije.
Kad se brod nasukao, putnici su se malo umirili, jer su osjetili sigurno tlo pod sobom. Medjutim, nažalost, morali su da konstatuju teške posljedice sudara ne samo na brodu nego i na putnicima, jer su petorica njih kod sudara poginula, sedam ih je teško ranjenih, a desetak lakše.
Poginuli su slijedeći:
1. Novotna Ludmila pok. Karla iz Blovice kod Plznja, čehoslovačka sokolica, rodjena 1909. godine.
2. Marija Švejdova Františkova iz Bukove Nove, čehoslovačka sokolica, rodjena 1894.
3. Rikard Federer rodjen u Beču 1897.
4. Ana Federer, supruga Rikarda, rodjena u Beču 1906.
5. Mihojević Juraj iz Vrboske, rodjen 1913. kovač, koji je putovao u Ameriku.
Teško su ranjeni:
1. Turato Luka pok. Luke, od 68 godina, poduzetnik sa otoka Krka.
2. Kasparek Vaclav pok. Metodija, od 32 godine iz Blovice kraj Plznja, čehoslovački sokolaš.
3. Hortik Karl Antunov, željezničar, od 38 godina iz Trneni, čehoslovački sokolaš.
4. Lozić Juraj pok. Ivana iz Milne od 41 godine, mornar.
5. Fortić Albert Silvijev od 43 godine konobar na 'Karadjordju' iz Bakra.
6. Gregor Ferdinand pok. Frane od 38 godina čehoslovački sokolaš iz Pustineca.
7. Inž. Matuška Jakov, od 47 godina iz Sušica, čehoslovački sokolaš.
Osim ovih ima i desetak lakše ranjenih.
Na 'Morosinu' uslijed udarca takodjer je nastala velika šteta. Kljun broda je sav zgnječen, ali sa strana nema nikakovih udaraca, osim u koliko je udarac kljuna to prouzrokovao.
Na 'Morosinu' su teže ranjena dva mornara iz mašine i to Lutmar Luigi i Fantoni Sergije.
'Morosini' je pritekao u pomoć 'Karadjordju', te je prekrcao putnike, i uzeo sa sobom mrtve i teško ranjene. Spustivši poslije toga zastavu na pola stijega, nastavio je put u Zadar. Tu je iskrcao putnike ranjenike i mrtvace. Ranjenici su preneseni u zadarsku bolnicu i po izjavama g. dr. Kalinića, našeg liječnika iz Biograda na moru koji je odmah došao na 'Karadjordja' i pratio ranjenike u Zadar, dvojica trojica od ranjenih izgleda da će podleći..."