Arheološka istraživanja već godinama predvode Morana Čaušević-Bully i Sébastien Bully, a u njihovom je sklopu utvrđeno postojanje velike antičke primorske vile u čijem se sklopu u V. stoljeću javlja ranokršćanska crkva. U apsidi ove jednobrodne crkve pronađena je kamena klupa za svećenstvo u čijem se središtu nazire otisak katedre - sjedišta rezerviranog za biskupa, pomoćnog biskupa ili opata. Sama antička vila imala je veliku dvoranu za audijencije, svojstvene tome razdoblju i kompleksima ove vrste u vlasništvu vodećih klasa, kojima je svakako pripadao i biskup.
Sada je uz južni bok crkve, ispod podnice memorijalne kapele otkriveno postojanje starije građevine čiji se zidovi spajaju s crkvom, a u središtu prostorije je iskopavanjima otkriven očuvan krstionički zdenac iz V. ili VI. stoljeća, upisan u podnicu. "Ovako sačuvan zdenac, izgrađen u okviru vangradskog ranokršćanskog crkvenog sklopa jedinstven je primjerak na cresko-lošinjskom otočju. Na Kvarneru se takav nalaz javlja još samo na Krku, na lokalitetu Cickini kod Malinske i u Baški. Inače se ranokršćanske krstionice u pravilu javljaju samo u gradskim sredinama, u okviru biskupskih, odnosno katedralnih sklopova, kao što su Osor, Krk i Rab. Kako bi iznenađenje bilo još veće, arheolozi su otkrili, tik uz krstionički zdenac, još jednu strukturu upisanu u podnicu, koja odgovara najvjerojatnije tzv. loculusu, odnosno mjestu za odlaganje relikvija. Te su relikvije, odnešene u prošlosti te se više ne nalaze in situ, zasigurno svojom svetošću posvećivale vodu u krstionici te blagoslivljale onoga koji je preko njih trebao proći kako bi ušao u zdenac i primio blagoslov krštenja. Dodajmo ovome i to da je krstionica s relikvijama očito privukla i privilegirane grobnice, pronađene u južnom kraku transepta velike crkve, tik uz samu krstionicu. Crkveni sklop na Martinšćici privukao je potom i nama danas nepoznatu redovničku zajednicu, koja je vjerojatno imala za zadatak brigu o spomenutim relikvijama. Lokalitet je napušten tek tijekom razvijenog srednjeg vijeka", informira Morana Čaušević-Bully.
Istraživanja će vrlo vjerojatno trajati još nekoliko godina, a osim crkve cilj je istražiti i njene anekse, kao i širi okoliš, s ciljem boljeg razumijevanja upliva ranokršćanske crkvene organizacije u organizaciji otočnih teritorija. Istraživači žele zaštititi ovaj značajan lokalitet od daljnjeg propadanja.
Arheološka istraživanja u uvali Martinšćica (na jugu otoka Cresa, "gleda" prema otoku Lošinju) hrvatsko-francuska su suradnja - Udruge za arheološka istraživanja i promidžbu arheologije Kvarnera (aIPAK), Sveučilišta Bourgogne Franche-Comté, laboratorija Chrono-environnement iz Besançona i laboratorija "Artehis" iz Dijona (CNRS), te Francuske škole u Rimu. Istraživačke radove financiraju i Ministarstvo kulture Hrvatske i Ministarstvo vanjskih poslova Francuske.
