Botterini je bio svećenik i bilježnik, a lokalna ga povijest pamti po doprinosu okončanju višestoljetnog spora Lošinjana i Osorske općine zbog nameta na straže 1792. godine, po supotpisu žalbe koju su mještani Velog Lošinja 1803. uputili caru Franji I. zbog ukidanja staroslavenskog bogoslužja u svojoj župi, te kao člana Općinskog vijeća Velog i Malog Lošinja izabranog 1806. godine, u vrijeme francuske uprave na otocima. Njegova je kronika ipak najvažnija stavka njegovog životopisa.
Osim autora prijevoda i predgovora dr. Velčića, o knjizi i Botteriniju govorili su urednik izdanja Bruno Lončarić, tajnica Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj Marijana Dlačić (pročitavši pozdrav zbog bolesti odsutnog predsjednika dr. Julijana Sokolića), te mr. Goran Ivanišević, a uvodnu pozdravnu riječ dao je predsjednik lošinjskog Gradskog vijeća Elvis Živković.
Ivanišević je istaknuo da je ovaj važan zapis sada dostupan i onima koji ne vladaju talijanskim jezikom, a da se bez poznavanja Botterinijeve kronike ne može poznavati povijest Velog Lošinja, još od dolaska Hrvata na otok, kao pastira, na poziv Osorske biskupije. "U Veli Lošinj se hodočastilo, iz Malog Lošinja se dolazilo na određene blagdane i nazivali su Veli Lošinj svetim mjestom", kazao je Ivanišević, dodajući i da je uz naglasak na sakralni dio, u knjizi dano i mnogo podataka o tome što se radilo, gdje se stanovalo, ali je zabilježena i klima - dobar zrak Velog Lošinja, pa se ovdje nastanio i posljednji osorski biskup Rakamarić.
Dr. Velčić kazao je da se "pored brojnih svećenika, u kronici govori i o kapetanima koji su plovili i borili se na Mediteranu", te o "načinu odijevanja koji je bio 'alla slava', slavenski". "Svaka stranica je polazište za jedno novo istraživanje", poentirao je Velčić na predstavljanju knjige, održanom u crkvi sv. Antuna Opata, nakon prigodne mise.
Knjiga je objavljena u nakladi Krčke biskupije i Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj, uz pomoć regionalnih i lokalnih tijela upravljanja i ustanova, te nekoliko poduzeća.
