Dvodnevna istraživanja, u suradnji s Lošinjskim muzejem, obavlja ekipa Instituta "Ludwig Boltzmann" iz Beča, koji se bavi arheološkim prospekcijama i virtualnom arheologijom.
"Sami razvijamo hardver i softver, a istraživanja provodimo radarskim sustavom. Na ovom području već smo radili zračnu arheologiju - laserko skeniranje Palacola, Sv. Petra kraj Ilovika. Iz aviona možemo skenirati do 10 metara u dubinu, a potom kartiramo reljef i strukture u moru. Na tlu, vozimo motorizirani georadar s GPS-om i dvanaest sondi, od kojih šest prima, a šest odašilje signal. To pretvaramo u digitalnu sliku, a zatim je softverski obrađujemo. Tako dobivamo 3D-blok informacija, do tri metra u dubinu", kazala nam je Nives Doneus uime ovog austrijskog instituta.
Predmet istraživanja je parcela smještena između posljednjih osorskih kuća i ulaza u mjesno groblje, veličine 6500 kvadratnih metara, na kojoj nema građevina, no moguće je da će ih ima - ispod zemlje. Do početka šezdesetih godina, ova se površina koristila za poljoprivredu, kaže nam aktualni vlasnik Roberto Polonio, čiji su preci na ovom plodnom tlu uzgajali lozu, pšenicu, krumpir, grašak, a na kraju djetelinu.
"Ovdje još nisu rađena nikakva istraživanja, ali jasno je da je ovaj prostor pripadao rimskom gradu Osoru. Za očekivati je da ćemo otkriti građevine iz rimskog razdoblja i time dokazati da se antički Osor prostirao do ovdje", kazala nam je Zrinka Ettinger Starčić, ravnateljica Lošinjskog muzeja, naglašavajući da su ovo jedini radovi ovakve vrste u Hrvatskoj, i zaključujući: "Gradovi kao što su Osor, Pula i drugi, nikada ne mogu biti istraženi do kraja, jer ne možemo rušiti postojeće zgrade da bismo otkrivali stare, tako da je ovo prvenstveno zaštitna arheologija."
O tome što će uslijediti, teško je govoriti. Sve ovisi o tome što će biti otkriveno u hrvatsko-austrijskoj suradnji, a jedan od mogućih raspleta je označavanje gabarita građevina na površini, kao dio mogućeg budućeg osorskog arheološkog parka.
