Ovom izložbom u galeriji "Fritzi", sjedištu Lošinjskog muzeja nadležnog i za arheološki iznimno važan Osor, nastavljena je dugogodišnja suradnja lošinjske muzejske ustanove s Fakultetom za humanističke studije iz Kopra, odnosno tamošnjeg dvojca Martina Blečić Kavur - Boris Kavur s ravnateljicom Lošinjskog muzeja Zrinkom Ettinger Starčić, pa je njih troje priredilo ovu izložbu, kombinaciju panoa s tekstovima i ilustracijama te arheoloških nalaza s područja "malog vječnog grada".
Martina Blečić Kavur rekla je da se arheološkom baštinom bavi 25 godina, a da joj Osor najveći izvor i inspiracija. "Dugo se istražuje, no do istraživanja u posljednjih 20-25 godina, imali smo dvojnost; mnogo arheoloških predmeta, a malo arheološkog konteksta", istaknula je, dodajući da "kroz grobove razumijemo zajednicu živih" i "dobivamo presjek društva". "Došli smo do sintagme 'Kositreni otoci na jantarskom putu', što potječe od bogatstva brončanih predmeta u osorskim grobovima; Osor je bio veliki redistributivni centar kositra, od Anadolije do Srednje Europe, a kao jedan od rijetkih gradova na istočnoj obali Jadrana, više od 3500 godina u kontinuitetu živi urbano", poručila je Blečić Kavur. Boris Kavur ocijenio je da je arheološki Osor poznatiji stručnjacima diljem svijeta nego ovdašnjem stanovništvu, kazavši da su analize materijala dobivenih istraživanjima provođene u vodećim svjetskim laboratorijima, a da su oni sada ovdje da to prenesu stanovništvu. "Kako je rekao Nietzsche, znanost mora biti vesela znanost", zaključio je Kavur.
Na izložbi, koja će ostati postavljena do kraja kolovoza, obrađena je prošlost arheoloških istraživanja Osora; od arheologa-amatera župnika Ivana Kvirina Bolmarčića krajem XIX. stoljeća do danas, na područjima tjesnaca Kavuade (Kavanele), Preko mosta, Svetog Petra, Svete Marije, Bijara, Prepovedi i Konopičja.
