Na više od pet stotina stranica, u vlastitoj nakladi Saganić je obradio, prema poglavljima: povijesni i kulturološki prikaz života na otoku Cresu do propasti Venecije 1797. godine; franjevačke samostane otoka Cresa i njihovo djelovanje; poljoprivredu, zadrugarstvo i razvoj gospodarskih djelatnosti; gospodarske i društvene djelatnosti Martinšćice i otoka Cresa za vrijeme francuske i austrijske vladavine te razvoj otočne poštanske službe; prosvjetu i školstvo; tradicionalno ribarstvo, pomorstvo, brodarstvo i brodogradnju u Martinšćici, uz osvrt na cjelokupno područje otoka Cresa; povijesni prikaz nastanka naselja u okruženju Martinšćice, njihov razvitak i pad; destilerije eteričnih ulja u Martinšćici u vlasništvu obitelji Linardić iz Grmova; I. i II. svjetski rat; društvene i gospodarske djelatnosti u Martinšćici i na otoku u XX. stoljeću; turizam te izbor zaslužnih ljudi ovoga kraja.
Kao i u Društvenom domu (tzv. "Dopolavoro") u Martinšćici, i u palači "Moise" program je počeo nastupom svirača m(ij)eha Marija Mužića iz Orleca, a osim autora, govorio je urednik knjige Damjan Stanić te istraživač otočne povijesti dr. Franjo Velčić (u Martinšćici je na tom mjestu bio dr. Julijano Sokolić). Velčić je detaljno opisao sadržaj knjige, istaknuvši kao njemu osobito zanimljivo poglavlje o prosvjeti i školstvu te o susjednim manjim mjestima, poput Padove koja je krajem XVIII. stoljeća doživjela "kolektivnu smrt". Saganić je istaknuo da ga je odmalena zanimalo doznati o tome kako je sve izgledalo prije nas, dodavši da ga u umirovljeničkim danima drži rad na istraživanju povijesti, knjigama (ranije je objavio monografiju "Naši stari Vidošćani" o selu Vidovići) te vođenju etnografskih zbirki u Vidovićima i Martinšćici. Damjan Stanić opisao je rad na knjizi, istaknuvši da je kvaliteta knjige u tome što je autor, kao pravi istraživač, cijelo vrijeme konzultirao dodatne izvore i u njima tražio potvrdu dostupnih podataka.
Pred okupljenim otočanima, Saganiću je na radu čestitala Željka Stašić, direktorica Turističke zajednice Cresa - u Martinšćici je to učinio creski gradonačelnik Marin Gregorović.
