Jedan drugi osorski biskup istog imena u 11. stoljeću, postao je splitskim nadbiskupom, a biskup Ivan postao je trogirski biskup. Izvorna građa mnoge osorske crkvene djelatnike naziva "sancti et praeclarissimi vitri" (sveti i presvijetli sveti ljudi).
Cresanin Guglielmo završio je studij teologije i filozofije u Rimu nakon čega je postao profesor tamošnje franciskanske katedre. Papa Nikola IV. imenovao ga je svojim savjetnikom. Cresanin Ivan bio je biskup Korčule (14. st.), dok je također Cresanina Mihovila Sveta stolica 1355. g. proglasila svecem.
Tomaš iz Osora je također stekao veliki ugled u Vatikanu. Surađivao je s papom Leonom X. (16. st.), a potom s njegovim nasljednicima Adrianom i Clementom. Pored vjerske djelatnosti bavio se i znanstvenim radom pa je objavio mnoge studije od kojih su osobito poznate "Sermones de charitate, apud Nicolaum de Portu ...", zatim "Tractatus de laudibus Nomine Jesu", pa "Clypeus Ecclesiae catholicae" itd.
Antonio Francesco Marcello je sredinom 15. st. također obnašao visoke službe. Nosio je titulu abiturijenta i doktora svete teologije. Obnašao je i dužnost provincijalnog ministra. Godine 1514. g. Venetska provincija sv. Antona Padovanskog izabrala ga je za svoga ministra. Dosegao je najveće časti kada je bio izabran za generalnog ministra Male braće u Rimu, a potom ga je papa Leon X. imenovao za nadbiskupa Patrasa.
Veliku slavu je stekao i Giovanni Marcello Petris iz Cresa (16. st.), koji je bio profesor teologije, zatim Biaggio Possarich, također doktor teologije i provincijalni ministar reda. I Vincenzo Bocchina je bio profesor teologije, kao i Giovanni Matteo Sussich koji je 1622. g. imenovan je za provincijalnog ministra.
Papa Grgur XIII. je 1579. g. imenovao Ambrogia Capicia iz Osora nadbiskupom Antivara i primatom Albanije. Ugledni djelatnik je bio i osorski biskup Giovanni Rossi kojem je papa povjerio sazivanje provincijalnog sinoda koji je održan u Osoru 1690. godine. Na njemu je doneseno 38 dekteta koje je papa potvrdio i učinio ih normom za sve provincijalne biskupe.
Cres i Lošinj su također mnogo zadužili evropsku srednjovjekovnu znanost. Dali su nekoliko vrsnih filozofa. Na prvom mjestu je čuveni Franjo Petris, za kojeg izvori kažu da je bio "huom primo fra la nobiltà", kao i to da mu je rod vodio podrijetlo iz Bosne.
U njegovom životopisu se kaže da je još kao dijete pokazivao izuzetnu nadarenost pa mu je još kao učeniku grad Cres dodijelio stipendiju u iznosu 80 dukata za naukovanje. Otac je želio da postane časnik pa ga je 1538. godine ukrcao na bojnu galiju, ali mladi Petris nije bio za to. Ubrzo se iskrcao i odlazi u Veneciju gdje nastavlja učenje. Potom odlazi u Padovu na medicinske studije, ali njega je privlačila filozofija, posebno Platonovo učenje, i prelazi na čisti studij filozofije. Godine 1557. u Ferrari mu izlazi prvo djelo "L'Eridano", a zatim započinje duga putovanja. Već kao naučen, pristupa pisanju svog najvećeg djela "Nova de universis philosophia", koje je objavljeno u Ferrari 1591. godine, koje mu je donijelo veliku slavu. Iste godine papa Clement VIII poziva ga Rim i nudi mu katedru filozofije na Sapienci. Malo iza toga objavio je „Hermetis Trismegesti Libelli". Napisao je još brojna djela. Umro je kao priznat i cijenjen 1597. godine. Pokopan je u crkvi Sv. Onofria u Rimu.
Ovi otoci su imali poznatih djelatnika i na drugim poljima rada. Visoki ugled kao pjesnik postigao je Antonio Adrario koji je bio veoma cijenjen u Veneciji. Čuvene su mu tri pjesme: "Donna lodata", "Perdon richiesto" i "Rose d'amore raccolta con nobil pensiero nel giardino ..." tiskane u Veneciji 1615. godinre. Napisao je i odu posvećenu otočkom knezu Sebastianu Queriniju, koji je ostao u dobrom sjećanju otočana.
Otoci su dali i nekoliko vrsnih glazbenika. Takav je bio Andria Petris iz Cresa koji je djelovao u 16. stoljeću. Sastavio je nekoliko madrigala koje predstavljaju vrijedna glazbena djela. Napisao je i nekoliko vokalnih skladbi koje se, na žalost, nisu sačuvane, ili možda nisu još otkrivene. Nose naslove: "Son quest' i bei crin d'oro"; "In quel ben nat' aventuroso giorno"; "Madonna quel suav' honesto sguardo" i "Solea lontan' in sono". Skladatelj je bio i spominjani Franjo Petris, koji se pored filozofije bavio i glazbom. Od tog njegovom stvaralašta malo se sačuvalo.
Od poznatijih otočkih slikara u 15. st. bio je Jacomo iz Cresa koji je stvarao u samom Cresu. Spominje ga Codice confraternità di San Lorenzo iz Cresa. Drugi slikar je bio Magistro Antonio. Izradio je dvije slike za crkvu San Lorenzo i Santa Matria Madalen, također u Cresu. Bio je poznat i Giovanni Capiccio za kojeg se u izvornoj građi navodi da je "excellentissimo pictore". Djelovao je u Rimu i bio je član Družbe sv. Jeronima. Živio je i umro u Rimu.
Slijedi: Znamenite vojne ličnosti Cresa i Lošinja u Srednjem vijeku
