
U ovoj je knjizi Gerolami (zapravo Gerolimich/Jerolimić; Mali Lošinj, 1892. - Trst, 1972.) opisao povijest Lošinja, dajući pritom najveću pozornost pomorskoj povijesti. Premda ekonomist po struci, Gerolami je radio u tvrtkama vezanim za pomorstvo, a odrastajući u obitelji pomorca, gajio je veliki interes za ove teme. U knjizi je opisao povijest Lošinja, obradio svjedočanstva i dokumente o razvoju lošinjskog pomorstva te sve to potkrijepio statističkim pregledima. Zanimljivo je da je prije malo više od mjesec i pol dana u Malom Lošinju bio predstavljen i pretisak originala na talijanskom jeziku, no u posve drugom aranžmanu. Sada je knjiga dostupna i onima koji uopće ne vladaju ili slabije vladaju talijanskim jezikom.
Balenović je istaknuo da je "zadatak" prijevoda ove knjige dobio od svojeg nekadašnjeg kolege iz školske klupe Julijana Sokolića, a nakon što je prije devet godina dovršio i objavio prijevod djela "Ogled zapažanja o otocima Cresu i Lošinju" Alberta Fortisa iz 1771. godine. Kako je rekao, prevođenjem Gerolamija bavio se uglavnom na Velim Srakanama, gdje ima kuću i mnogo boravi, a s brojnim okupljenim posjetiteljima u palači "Fritzi" podijelio je i nekoliko anegdota iz rada na knjizi, poput one da je, greškom, dio stranica radnog materijala iskoristio za potpalu gradela za ribe, pa je naknadno morao ponovo raditi na tom dijelu teksta. Balenović je zahvalio na pomoći u prijevodu Arlen Abramić te Marijani Dlačić na dotjerivanju hrvatske verzije teksta. "Treba uzeti u obzir da je izvornik tiskan 1951. u Italiji, u doba najgorih odnosa Italije i Jugoslavije. Iako je pokazao toleranciju, autor je ipak izostavio to da je Lošinj u drugom dijelu XIX. stoljeća imao jaku hrvatsku kulturnu klimu. Možda je to bio njegov ustupak u vrijeme objavljivanja knjige, ali sve to ne umanjuje vrijednost djela", istaknuo je Balenović.
Govorile su i urednice knjige objavljene u nakladi Lošinjskog muzeja, Zrinka Ettinger Starčić i Marijana Dlačić. Potonja je u knjizi objavila poglavlje o tome "kako čitati" Gerolamija, napomenuvši da je autor koristio ranije publikacije - Martina Botterinija, Gaspara Bonicellija, Mattea Nicolicha i Melchiadea Budinicha, a ne znanstvene izvore, a kako nitko od navedenih nije bio profesionalni povjesničar, "postoji određena pristranost i druge manjkavosti, koje ipak neće smetati prosječnom čitatelju". Kao najvažniji dio knjige ocijenila je popis brodova u (su)vlasništvu Lošinjana i izgrađenih u lošinjskim škverovima. Uz opće podatke o knjizi, Ettinger Starčić pročitala je dopis autora uvodnika dr. Julijana Sokolića, koji je bio spriječen doći na predstavljanje, u kojemu je on, između ostalog, naveo da je "svaka knjiga za nas blagdan", kao i da je ova knjiga "puna podataka, a ne samo riječi".
Prije no što je Balenović počeo potpisivati primjerke knjige, okupljene je pozdravio i Dalibor Cvitković, direktor Turističke zajednice Lošinja, s obzirom na to da je predstavljanje održano kao dio programa festivala "Losinava" posvećenog moru.
