U Muzeju Apoksiomena, osim akademika Kuljanića čiji su lik i djelo opisani monografijom, još su okupljenim posjetiteljima govorili dr. Julijano Sokolić uime organizatora događaja Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj, lošinjska gradonačelnica Ana Kučić uime pokrovitelja predstavljanja - Grada Malog Lošinja te Elvira Marinković Škomrlj, glasnogovornica Sveučilišta u Rijeci.
Domaćin prvog predstavljanja u prosincu je bilo Sveučilište u Rijeci, drugo je održano u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a treće je održano u Malom Lošinju, u kojemu je Kuljanić 1954. godine završio industrijsku školu metalskog smjera, došavši iz Stivana gdje je rođen u studenom 1936. godine.
Kuljanićevo školovanje nastavljeno je u Srednjoj tehničkoj školi u Rijeci te Strojarsko-brodograđevnom fakultetu u Zagrebu, koji je završio 1962. godine. Nakon vojnog roka je 1964. počeo raditi u tek utemeljenom Institutu za alatne strojeve u Zagrebu, posvetivši se istraživanjima na korist industriji. Preko objavljenih stručnih radova došao je u kontakt s dr. Maxom Kronenbergom sa Sveučilišta u Cincinnatiju (SAD) koji ga je pozvao da ondje predaje predmet Rezanje metala. U Cincinnatiju je Kuljanić i doktorirao, 1972. godine iz područja obrade materijala odvajanjem čestica i proizvodnog strojarstva. Godine 1975. postao je redovni profesor Tehničkog fakulteta u Rijeci, od 1983. do 1985. bio je dekan tog fakulteta, a od 1991. do 1993. i rektor riječkog sveučilišta, nakon čega je predavao na Sveučilištu u Udinama (Italija). U mirovinu je otišao 2009. godine. Od 1987. do 2011. godine svake treće godine održavao je međunarodni znanstveni skup AMST (Advanced Manufacturing Systems and Technology), s tim da je posljednji skup održan upravo u Malom Lošinju. Godine 1997. postao je redovni član HAZU, a 2011. godine promoviran je u profesora emeritusa na Sveučilištu u Rijeci. Državnu nagradu za znanost za životno djelo dobio je 2011. godine, a ove godine i Nagradu za životno djelo Primorsko-goranske županije.
Radna, znanstvena karijera, temeljito je opisana u objavljenoj monografiji, a za ovdašnju je publiku zanimljiv opis odrastanja u otočnoj sredini, koju zapravo nikada nije napustio. To se odražava i u Kuljanićevoj dijalektalnoj poeziji - nekoliko je svojih pjesama pročitao i na ovom predstavljanju.
