I dok se u velikim lošinjskim prodavaonicama na odjelima voća i povrća može vježbati znanje zemljopisa - uz tek poneki hrvatski poljoprivredni proizvod, caruju egipatski krumpiri, kineski češnjak, poljske jabuke, španjolske breskve, talijanske dinje, grčke lubenice, brazilske(!) smokve - te se vrste u ukusnijim i domaćim varijantama mogu naći i na nekoliko štandova s bočne strane zgrade ribarnice u samom središtu Malog Lošinja, na Trgu RH. Istina, razlike u cijenama su osjetne, pa je na kupcima odluka hoće li uštedjeti koji euro ili na kvaliteti povrća i voća.
Poslužimo li se uobičajenom metaforom tržnice kao trbuha pojedinoga grada, u Malom Lošinju tržnica je osjetljiv trbuščić, s kroničnim problemima koji ometaju njegov redovni rad. "Postoji problem parkiranja, moram raditi ukrcaj i iskrcaj na cesti i time zaustavljam promet. Parkiram ondje gdje nađem mjesto, jer mjesta s oznakom PR vrijede samo pola sata", ističe Dean Velčić, poljoprivrednik iz Cresa, koji je tijekom posljednjih nekoliko godina postao stalno prisutno lice za štandovima lošinjske tržnice, u toplijem dijelu godinu praktički svakodnevno, s bogatom ponudom za koju prostor na štandu često nije dovoljan, ali povremeno i izvan sezone, s ponekom kašetom sezonskog povrća. Osim snalaženja s parkiranjem, veliki problem u radu predstavlja i ono na što nema utjecaja - velika suša zbog koje su mu troškovi vode visoki. Na udaru divljih svinja najviše su mu dinje i lubenice.
S time, da je parkiranje veliki problem, slaže se i Ivan Pinezić, čija se ponuda sastoji od voća i povrća iz Istre te s područja sela Plat na jugoistočnom dijelu otoka Cresa. Uvjete rada ne vidi kao veliki problem, iako ističe da bi bilo dobro da tržnica ima WC.
Zajedno s ribarnicom? Ne može!
Za velikih vrućina, kakve su i ovih dana, ni kupcima ni prodavačima uz štandove nije ugodno, a i osjetljivijim plodovima poput marelica i smokava šteti izloženost suncu. "Svjesni smo da tijekom ljetnih mjeseci visoke temperature predstavljaju izazov i za prodavače i za kupce. Istodobno, riječ je o prostoru unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, s vrlo ograničenim prostornim mogućnostima, zbog čega svako eventualno uređenje zahtijeva pažljivo planiranje i suglasnosti nadležnih tijela. Mogućnosti poboljšanja uvjeta rada i boravka na toj lokaciji svakako će se razmatrati kada se za to stvore prostorne i tehničke pretpostavke", kažu u gradskoj upravi na naš upit o mogućem poboljšanju uvjeta rada tržnice. Istovremeno, prema istom izvoru, zbog propisa dijeljenje prostora s ribarnicom nije u igri. "Što se tiče dopreme robe i parkiranja, korištenje javnih prometnih površina uređeno je važećom Odlukom o uređenju prometa. Riječ je o prostoru koji svakodnevno koriste zakupci štandova, ribarnice, ugostiteljski i trgovački objekti, dostavne službe, taksi-prijevoz te brojni građani i posjetitelji, zbog čega je potrebno uskladiti različite potrebe uz očuvanje sigurnosti i protočnosti prometa", o parkiranju će gradska uprava.
Dodajmo i da dnevni zakup štanda za obiteljska poljoprivredna gospodarstva iznosi 6,64 eura dnevno, a za ona koja imaju sjedište na području Grada Malog Lošinja, dnevni zakup je 1,99 eura. O zahtjevnosti bavljenja ovim poslom, svjedoči i to da su u odnosu na prošle godine, sa štandova nestale ponude nekih otočnih OPG-a. Danas je Grad Mali Lošinj na internetskim stranicama objavio poziv za sudjelovanje u javnom savjetovanju o programu potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju za ovu i sljedeću godinu.
Od lošinjske poljoprivrede nije ostalo mnogo; još ranije urbanizacija je zbrisala vrtove Bočaca i Zagazinjina, a otočani su se okrenuli poslovima koji donose plaću s manje fizičkog napora i manje borbe sa zakonima i pravilnicima.
