Tribina je održana u kinodvorani Vladimira Nazora u Malom Lošinju, gdje je tijekom prvih sat vremena o novom sustavu govorio direktor komunalnog poduzeća Neven Kruljac, a u nastavku, sljedećih sat i pol, izmjenjivala su se pitanja građana i direktorovi odgovori.
Od 22. listopada kontejneri za mješoviti otpad moći će se otvarati jedino pomoću kartica koje se ovih dana poštom distribuiraju građanima, a to će biti kratko probno razdoblje, do 1. studenog, kada počinje i obračun prema broju otvaranja kontejnera tijekom mjeseca. Uz fiksni, "paušalni" dio, čiji je faktor i broj osoba koje stanuju u kućanstvu, u ukupnom će iznosu biti obračunato po dvije kune + PDV za svako otvaranje kontejnera. Cilindar montiran na vrhu kontejnera ima kapacitet od 25 litara, što znači da će građanima biti najpovoljnije budu li kod kuće pohranjivali količine do tog limita, pa onda iznosili smeće iz stanova. Kao i dosad, odvoz otpada bačenog u posebne odvojene kontejnere za papir, plastiku i staklo, neće biti dodatno naplaćivan.
Kako je kazao Kruljac, na novi je sustav otočno komunalno poduzeće prisiljeno odlukama Vlade RH, proizašlim iz direktive Europske unije. Veće cijene obrazložio je troškovima odvoza otpada na županijski deponij na Marišćini, pošto na otocima više ne bi trebao ostajati nikakav otpad, te troškovima gradnje objekata za gospodarenje otpadom. Prema podacima koje je dao na prezentaciji, razlika između sustava kada je poduzeće samo rješavalo otpad na Kalvariji i Pržiću, te novog s otpremom na Marišćinu, iznosi tri milijuna kuna godišnje, što poduzeće odnekud mora namaknuti. Kada je u pitanju kompostiranje, kazao je Kruljac, postoji i problem s čestim promjenama stavova nadležnog ministarstva: "Imamo građevinsku dozvolu za kompostanu na Kalvariji. No, za vrijeme jednog ministra stav je bio da se kompostane grade, za drugog ministra da se one ne grade. Iznosi za izgradnju su milijunski i teško je u to ulaziti samostalno. Ideja nam je da čim prije bar improviziramo kompostanu, a naknadno napravimo pravu", kazao je Kruljac. Navodeći podatke iz Cresa, gdje je sustav već u primjeni, istaknuo je da se ondje odnos miješanog i odvojeno prikupljenog otpada primaknuo jednakom, dok je na Lošinju 60:40 za miješani, a da brojke iz posljednjih godina upućuju na to da građani sve više odvojeno bacaju otpad.
Ivica Bulat iz Osora otvorio je niz pitanja iz publike; novi je sustav proglasio "sabotažom ideje da se odvajaju sirovine", te pitao koliko su koštali otpadomjeri i prilagodba informatičkog sustava, našto mu je Kruljac odgovorio da je cijena bila 9000 kuna, te da su nadovezani na postojeći sustav.
Ivica Martuslović smatra nedovoljnim jedan set polupodzemnih kontejnera u centru Malog Lošinja, a da će u odsustvu videonadzora, ljudi bacati smeće kraj kontejnera. Kruljac je odgovorio da je predviđen i jedan set kontejnera blizu javnobilježničkog ureda, te na početku obale Priko, a da postoji i ideja postavljanja plutajućeg seta kontejnera na pontonu u korijenu luke. Dean-Michael Razum je mišljenja da će se ovime ponovo aktivirati taman suzbijena divlja odlagališta glomaznog otpada, dok Vilim Višak smatra da je s polazišta na Donjoj Bričini, set kontejnera postavljen na Veloj rivi predaleko. Prema direktorovom odgovoru, samo središte grada je problematično zbog površina popločenih kamenom i mnogo podzemnih instalacija, ali da će "zgusnuti" mrežu kontejnera bude li moguće.
Na pitanje Nevenke Grubješić, koja je dala primjer manje upadljivih kontejnera u Ljubljani, Kruljac je odgovorio da su oni i znatno skuplji, dok je Ivan Krstaš mišljenja da se od otpada može zarađivati, pa time i spustiti cijena za građane, i da zato to u inozemstvu rade privatne firme, našto je Kruljac kazao da je recikliranje plastike jako skupo, a da se dobiveno više ne može koristiti za pohranu hrane.
Lorina Starc predložila je da dijelovi Malog Lošinja s gustom mrežom uskih ulica poput Kaštela trebaju biti tretirani izdvojeno, poput malih otoka. Boris Šegota mišljenja je da je poskupljenje preveliki udar na kućne budžete, našto je dobio odgovor da se promjena sustava morala provesti. "Za par godina i Kalvarija bi došla u fazu da bismo je morali napustiti i napraviti novo odlagalište na nekom drugom zemljištu", kazao je Kruljac. Dragica Muškardin zatražila je više kontejnera u Ulici Vladimira Gortana, iza hotela "Apoksiomen".
Na primjer snimke neovlaštenog bacanja smeća kraj kontejnera iz Cresa, pokazan u prezentaciji, Antonio Badurina reagirao je kazavši da se na to može uputiti tužba zbog nezakonitog snimanja, dobivši odgovor da se ondje snima samo gradska površina, s dozvolom MUP-a, a da je u Cresu isprva bilo opstrukcija sustava, ali se s vremenom stanje popravilo. Dejan Nekić zanimao se za uvođenje kontejnera za biorazgradivi otpad, te proceduru kod kvara otpadomjera, a Zorana Koljevinu zanimalo je kako će se izbjegavati da nautički turisti na obali Priko natrpavaju kontejnere - to će regulirati Lučka uprava, kazao je direktor.
Nada Mužić iz Ćunskog i Senka Stojanović iz Malog Lošinja interesirale su se za naplatu za apartmane i vikendice; dobile su odgovor da će se plaćati za svaki objekt koji se povremeno koristi, prema kvadraturi i bez faktora za broj članova kućanstva. Ivana Šeparović iz Velog Lošinja pitala je planiraju li dodatne kontejnere u uvali Rovenska, našto je Kruljac odgovorio da se ondje ne može prići njihovim vozilom. Maja Balenović pitala je hoće li biti postavljeni veći otvori na kontejnerima za plastiku - s time će se, najavio je direktor, započeti u ponedjeljak, Petar Krnić što će biti s malim koševima za smeće (razmatra se da se postave novi s četiri pretinca), Arja Tataj hoće li se moći dobiti uvid u stanje na karticama, dok Doris Kučić predlaže da se za čišćenje vrtova odobri doprema velikih kontejnera i češće od jednom godišnje po kućanstvu.
Uključujući i gradonačelnicu Anu Kučić koja se za riječ javila na kraju tribine, sudionici rasprave složili su se da nisu dovoljno rano i intenzivno obavljene promotivne aktivnosti novog sustava.
