I ove su jeseni poznavatelji prirodnih bogatstava sjevernoga dijela otoka Cresa, Tramuntane, pošli po plodove pitomog kestena, kojih ondje ima na nekoliko mjesta. Ipak, kestene već godinama ugrožava patogena gljiva koja suši stabla, a u novije vrijeme pojavile su se i druge bolesti.
"Pojava sušenja odvija se već nekoliko desetljeća, a prema znanstvenoj literaturi osnovni razlog je jedna vrsta patogene gljive koja uzrokuje postepeno sušenje stabala. Bolest je poznata kao rak kestenove kore. Djelatnici Javne ustanove 'Priroda' nedavno su obišli pojedina područja šumskih odjela Tramuntane u kojima se pojavljuje pitomi kesten, te su na području Kalci iznad Sv. Petra i u šumama oko Niske utvrdili da je na većini kestenovih stabala osušen vrh krošnje i dio grana, a znatan broj stabala se i posušio", kazao nam je biolog mr. Marko Randić iz županijske Javne ustanove "Priroda" i dodao: "Čini se da to nije jedina nedaća koju su zadesile šume pitomog kestena na Tramuntani i u Hrvatskoj jer su se, u novije vrijeme, pojavile još neke nove bolesti".
Prije osam godina je na Cresu zabilježena bolest crne truleži (tintna bolest) na pitomom kestenu, ustanovljena u Hrvatskoj najprije 2010. godine na stablima na lovranskom području. Nije još utvrđeno je li se na Cresu pojavila i kestenova osa šiškarica, kukac nametnik koji već "ordinira" na Učki i u drugim krajevima Hrvatske.
Inače, na Cresu europski pitomi kesten uspijeva na dubokim ispranim crvenkastim tlima povrh vapnenca, kakva su karakteristična za Tramuntanu, a često sadrže i boksitnu rudu, koja je eksploatirana približno od I. svjetskog rata do osamdesetih godina prošlog stoljeća.