Nakon dulje šutnje o ovom pitanju, za riječ se javio saborski zastupnik Gari Cappelli, lošinjski gradonačelnik u vrijeme kada se prvi put u novije doba pojavila tema Mrtvaške kao najbrže veze Ilovika s Malim Lošinjem...
Kaže, ponukan je nedavnim istupom zamjenika primorsko-goranskog župana Vojka Brauta, koji ga je prozvao na konferenciji za novinare u sjedištu Županije u Rijeci. "Braut je zadnji koji bi trebao ikoga prozivati. Valjda u Županiji misle da ja moram biti kriv ili riješiti problem koji postoji u Mrtvaškoj. Ja sam to shvatio tako - Cappelli je pokrenuo inicijativu i što se sada čudi?", kaže zastupnik, ujedno predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku te član Otočnog vijeća pri Ministarstvu regionalnog razvoja i EU-fondova.
Kako kaže Cappelli, Ilovčani su mu se početkom prvog gradonačelničkog mandata (od 2005. godine, op.a.) javili s prijedlogom da se preko Mrtvaške ostvari brža linija za Ilovik, a pritom je ostvarena dobra suradnja s tadašnjim ravnateljem Agencije za obalni linijski pomorski promet Ivanom Franičevićem. "Pokrenuta je linija, najprije brodom iz Dalmacije, a sada 'Tim G' s našom posadom. To je funkcioniralo besprijekorno i izazvalo doseljenje ljudi. Došle su učiteljice, Amerikanci su se počeli vraćati živjeti na otok, jer su se osjećali sigurno što u poznim godinama mogu u vrlo kratkom roku biti kod doktora. Počeli su tijekom godine boraviti duže na otoku, što je oživjelo otok. Pet je restorana, kuće se obnavljaju, nikad više investicija nije bilo nego otkad ta linija postoji. Ona je izazvala demografski, ekonomski razvoj, napredovanje djece koja su mogla na vannastavne aktivnosti itd. Stoga mi je jako žao da se ovako nešto dešava i što Županija sada proziva mene kao začetnika problema", kaže, nastavljajući da je projekt Mrtvaške u startu bio drugačiji nego što je sad, odnosno manjeg obuhvata i vrijednosti radova.
"Prema tadašnjem idejnom rješenju koje je dala Županijska lučka uprava, iznos je bio 25-30 milijuna kuna plus PDV, a to bi zadovoljilo povezivanje linijom tri otoka; Paga, Raba i Lošinja. Prva inicijativa bila je iz 'Lošinjske plovidbe', da to bude iz Nerezina, no došli smo do Mrtvaške kao dobro zaštićene luke. Razgovaralo se da se eventualno, ako se ide na gradnju nove ceste, brod iz Zadra zaustavlja tamo. Išli smo u promjene prostornog plana, a jedna od mojih prvih inicijativa kada sam postao ministar turizma, bila je da dotad lokalna nerazvrstana cesta postane županijska, eventualno državna. Za lučicu manjeg obujma nismo tada računali na milijunska EU-sredstva, već na sredstva države i županije. Pretkraj mog zadnjeg mandata, pitao sam ravnatelja ŽLU Gracijana Petrinića kako ide s Mrtvaškom, a odgovor je bio da se na tome radi. Nisam išao u detalje, govorio sam da treba uključiti više zainteresiranih strana i možda je moja djelomična krivica što nisam išao dublje u projekt, kao kada se radila šetnica na Poljani, gdje smo okupljali sve stanovnike i zatražili da odrede predstavnike koji će na svim koordinacijama izrade projekta i izgradnje sudjelovati svojim prijedlozima", kaže Cappelli, dodajući da je dolaskom Filipa Balije na mjesto ravnatelja ŽLU projekt ubrzan i dobivena građevinska dozvola, a da je on vjerovao da je sve u redu. "Sada se govori o linijama s Italijom, zar će se ondje iskrcati putnici za sedam autobusa, pa da ih se otamo vozi u Mali Lošinj? To bi bilo kao da se putnici za Rijeku iskrcavaju u Bakru.
"Očito je napravljen kiks stručno-tehničke prirode i tu počinje cijeli problem. U projektu nije predviđeno privremeno pristajanje broda, bila to riva ili ponton. Na sastanku u Malom Lošinju, ministar Butković je rekao da može riješiti financiranje dodatnog objekta za dva milijuna kuna, dakle dobra volja je pokazana. Smatram da treba doći do toga da se sjedne za stol i veliki sam optimist oko toga. Nije mi cilj prozivati bilo koga, nego svi moramo 'povući ručnu', svi smo napravili poneki krivi korak. Ružna je stvar što je došlo do fizičkog obračuna, nije smjelo doći do toga. Privođenja u stanicu ne mogu komentirati jer ne znam detalje", završio je Cappelli svoj istup, a u nastavku smo mu postavili nekoliko pitanja.
Osim naguravanja i privođenja, kako komentirate višemjesečno hodanje do mulića preko raskopanog kamenjara?
- Ne odobravam da se koristi sila da bi se nešto gradilo, nije baš da je netko zatvorio autoput... Jedan ljudski život je bitniji od bilo kakve investicije. Ondje je opasno, neregulirano, odgovornost je investitora ako se nešto dogodi. Teško je Ilovčanima reći da dvije-tri godine neće biti mogućnosti pristajanja i dostignute razine života, reći čovjeku od 85 godina da se strpi tri godine. Vidio sam dokument prije tri-četiri tjedna, kada me župan zvao na sastanak. Ugovor između projektantske tvrtke i Županije o snižavanju rive na potrebnu visinu potpisan je tek u svibnju, a govorilo se godinu dana da će se to napraviti. Sada postoji dokument i ide se u to, a ostaje jedno pitanje, brodske linije 311, da jedna linija bude za Lošinj, a još dvije na Mrtvašku. Fali još ta garancija i daljnjih problema ne bi smjelo biti.
Na potpisivanju ugovora o radovima u studenom 2019. godine i u drugim prilikama, rekli ste da će projekt biti u funkciji boljeg života otočana; kako onda komentirate toliko nezadovoljstvo Ilovčana?
- Zbog evidentnih grešaka koje treba korigirati. Cijelo vrijeme davana su obećanja, mislilo se da će sve to tako proći. Trebalo je više uključiti sve zainteresirane. Kada smo kao Grad uložili 20 milijuna kuna u rivu Priko, sve smo radili po željama Županijske lučke uprave, koja nije dala ni milijun kuna, a na toj rivi zarađuje ogromne novce. Stvorilo se međusobno nepovjerenje i sada svatko svakoga optužuje.
Je li pravi razlog za gradnju u Mrtvaškoj zapravo ideja gradnje šire ceste od Malog Lošinja do Mrtvaške i da to onda digne vrijednost nekretninama na jugu otoka i otvori mogućnosti eksploatacije?
- Provukli smo hidrante, osigurali da taj dio otoka ima mogućnosti protupožarne zaštite. Dok sam bio gradonačelnik, iz Gradskog vijeća je dolazio prijedlog da se dislocira mogućnost daljnjeg razvoja Lošinja, dugoročnog razvoja nekim hotelskim objektom, ali nikakvom apartmanizacijom, da dođe do zdrave konkurencije i zapošljavanja ljudi. To su bili prijedlozi vijećnika prema meni, a dalje nismo išli. Svaki razvoj donosi i drugi dio razvoja, a je li on dobar ili nije, je li u skladu sa zakonom ili ne; zna se tko o tome treba razmišljati. Očito je vrijeme da se napravi širi razgovor s građanima, žele li ljudi da se razvijamo dalje, van sadašnjih granica mjesta. Možda to može biti gradnjom gospodarskih objekata, više u smislu OPG-a, maslinarstva, voćarstva... Razvoj da, ali kontroliran u održivosti jer se tako može i do sredstava EU kroz Nacionalni plan oporavka.
Mjesni odbor Ilovika kaže da OLAF istražuje slučaj, imate li kakva saznanja o tome?
- Nemam nikakva saznanja o tome, niti sam u takvoj poziciji da bih ih imao.
Slučaj Mrtvaška mora nekako završiti. Kako vidite rasplet, a tko bi trebao odgovarati?
- Treba sjesti za stol i pokušati zaboraviti sve dosadašnje situacije. Drugo je ako netko nekoga tuži, to su privatne stvari. Treba pokušati pokrenuti investiciju, ali uz dvije korekcije, za koje se svi kunu da su riješene. Neka svi daju garanciju da će biti onako kako je rečeno; snižavanje rive i da postoji mogućnost da se može dvaput dnevno pristati u Mrtvaškoj za vrijeme radova. Smjene? Nije na meni, a mislim da to nije toliko bitno, bitan je boljitak otoka.
Ilovčani su vas "očešali" u priopćenjima. Rodom ste i s Ilovika, koliko često posjećujete Ilovik, hoćete li otići na feštu Petrovu?
- Kao Ilovčan se loše osjećam zbog toga što je nešto, što sam pokrenuo prije toliko godina, došlo do faze da se mora reagirati silom. U Saboru ću imati posjet dvije delegacije 28. i 29. lipnja, što se može vidjeti na web-stranicama. Često primamo delegacije, a jučer sam došao iz Latvije. Zbog situacije u BiH imamo složene sastanke. Nemam nikakvih problema otići na Ilovik, otamo je mamina strana obitelji, imamo kuću koju mislimo preuređivati. Ako na Iloviku smatraju da sam kriv, da nisam stao na pravu stranu, to je njihovo pravo, ali mislim da sam podigao kvalitetu života Ilovika. Htjeli smo demokraciju, sada je imamo i neću se buniti ako netko misli drugačije. Ja ću na Ilovik prvom prilikom, možda čak ove nedjelje ili odmah poslije Petrove. Ako dođem i vidim da nisam dobrodošao, OK.