Iz prošlosti otoka Unija
- Enver Imamović
Cresko-lošinjski arhipelag u sjevernom Jadranu čine dva veća otoka - Cres i Lošinj, i nekoliko manjih među kojima je i Unije, najistureniji otok ovog niza u pučini prema Italiji.
Cresko-lošinjski arhipelag u sjevernom Jadranu čine dva veća otoka - Cres i Lošinj, i nekoliko manjih među kojima je i Unije, najistureniji otok ovog niza u pučini prema Italiji.
Otok Susak, koji pripada cresko-lošinjskom otočju, zanimljiv je po mnogočemu. To je jedini pješčani otok u Jadranu. Geolozi iznose više teorija o nastanku pijeska. Po nekima, u dalekoj prošlosti nanijela ga je rijeka Po, u geološkoj fazi kada je Jadransko more dopiralo tek do otoka Visa.
Na krajnjem, pustom sjevernom dijelu otoka Cresa, na visokoj uzvisini strmih strana iznad mora, smjestilo se mjestance Beli. Broji svega nekoliko desetina stanovnika. Danas je malo i neznatno, a prije koju tisuću godina predstavljalo je poznato i važno naselje s debelim utvrdama, strateški važnom lukom, vodovodom, kanalizacijom i drugim gradskim sadržajima. Bilo je to u rimsko doba, koji je kao takav izgrađen na temeljima prethistorijskog naselja.
Crkvena prošlost Cresa i Lošinja je izuzetno bogata. Bila je u uskoj vezi s burnim događajima koji su se dešavali na ovim otocima. Institucije crkve su odigrale značajnu ulogu u povijesti ovih otoka jer su crkve i samostani također predstavljali jaka žarišta kulture i prosvjete. Često su bili jedini nosioci pismenosti i učenosti u ovoj sredini.
Prvi pouzdani podatak o nazivu otoka Lošinja nalazi se u povelji od 20. rujna 1384. g. u kojoj stoji: "Insula Lossini". Jedan dokument iz 1442. g. naziva ga "Lassin". Uglavnom, najčešće se javljaju talijanske toponimijske varijante, pa tako: "Lussino", "Lussini", "villa di Lussini", kako je to zabilježeno u brojnim aktima Osorske općine (Acta cancellaria Ausseri).
Osor, koji se nalazi na prevlaci između otoka Cresa i Lošinja i koji danas broji tek nekoliko desetina stanovnika, u prapovijesno doba bio je nezaobilazna pomorska i trgovačka stanica onovremenih mediteranskih pomoraca.
Dosadašnja istraživanja prošlosti otoka Cresa i Lošinja dokazala su da su se ljudi na njih naselili prije puno tisuća godina, još u vrijeme kada je sjeverni Jadran bio kopno, što je omogućilo nesmetanu komunikaciju ljudi i životinja sa širim evropskim prostorima.
Dr. Enver Imamović, arheolog i povjesničar iz Bosne i Hercegovine, dijelom je svoje karijere povezan s cresko-lošinjskim otočjem.
Vrijeme je slavlja, nazdravljanja, dobrih želja. Na fotografiji staroj 115 godina jedno je takvo okupljanje, ovjekovječeno u Malom Lošinju.
Crkvica na Anuncijati, jednom od rtova na ulazu u lošinjsku uvalu Čikat, jedno od mjesta koje u lošinjskom kolektivnom sjećanju ima posebnu ulogu, od danas ima i svoju monografiju.
Muzej ovčarstva u Lubenicama od ovog vikenda ima i aplikaciju namijenjenu djeci.
Za ponedjeljak je najavljeno predstavljanje monografije o zavjetnoj crkvici Navještenja Blažene djevice Marije (Anuncijata) na "vratima" lošinjske uvale Čikat.
O narodnim nošnjama otoka Suska, naročito ženskim nošnjama, mnogo je toga već napisano, a u svojoj novijoj verziji vedrih boja, kao atrakcija se koriste i izvan matičnog otoka.
Stranica 2 od 57
23.04.1972.
U Trstu umro Giovanni Gerolami (Jerolimić, rođ. 1892.), pisac i povjesničar, autor povijesti Lošinja