Ovaj tjedan počelo je snimanje, i to izjava osoba koje su proučavale (i još to čine) Haračićev rad i općenito prilike na Lošinju u vrijeme njegova života, od 1855. do 1916. godine. Rođeni Lošinjan, nakon školovanja u rodnom mjestu, Zadru i Grazu, diplomirao je u Beču, potom nakratko radio kao nastavnik u Trstu, a od 1879. u Pomorskoj školi u Malom Lošinju, gdje je predavao matematiku, fiziku s osnovama kemije, geometriju, parne strojeve, meteorologiju, oceanografiju i algebru. Tada je počeo i meteorološka opažanja, šaljući rezultate u Beč, pošto je Lošinj u ono vrijeme pripadao Austriji (Austro-Ugarskoj). Sustavno je istraživao vegetaciju Lošinja i objavio niz stručnih radova, važan je njegov rad na bilježenju narodnih naziva biljaka, a njegov herbarij od oko 4000 listova s gotovo tisuću biljaka danas je u Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Haračićev rad predstavlja temelj prve afirmacije lošinjskog turizma; 1886. godine utemeljeno je Turističko društvo u Malom Lošinju i Društvo za pošumljavanje i poljepšavanje Malog Lošinja, koje je u četiri godine upravo Haračićevim angažmanom posadilo 250 tisuća sadnica borova, a među njima i druga, niža vegetacija, što je trajno promijenilo izgled otoka, dotad prevladavajućeg kamenjara i niskog raslinja. Haračić je istraživao zemljopis otoka, prikupljao demografske i etnografske podatke. Od 1897. do 1905. radio je u Trstu (u to je vrijeme car ga je odlikovao titulom viteza), a potom se trajno vratio u Mali Lošinj, sudjelujući i u borbi za hrvatsku riječ, angažirajući se u Hrvatskoj čitaonici, Družbi sv. Ćirila i Metoda za Istru te kao zastupnik u pokrajinskom, Istarskom saboru. Godine 1914. pripremao je otvaranje Pomorske škole na hrvatskom jeziku, no to je zaustavljeno izbijanjem I. svjetskog rata, tijekom kojega je Haračić preminuo, a nakon kojeg se austro-ugarska monarhija raspala i otok okupirala Italija, onemogućivši rad ustanova hrvatskog predznaka.
Film je naručila Turistička zajednica Lošinja, a povod su godišnjice koje će dogodine biti proslavljene na otoku - 140 godina turizma, 245 godina osnivanja Pomorske škole i 170 godina otkad je prestala biti privatna i postala državna, 170 godina od Haračićeva rođenja, pa i 45 godina od postavljanja spomenika Haračiću u uvali Čikat. Svatko iz svog djelokruga, sugovornici u filmu bit će Lidija Kosmos (profesorica povijesti koja je temeljito istražila Haračićev život i rad i o tome objavila knjigu), Irena Dlaka (povjesničarka i povjesničarka umjetnosti, autorica niza radova o povijesti Lošinja), Renata Žugić (ravnateljica Lječilišta Veli Lošinj koje baštini tradiciju zdravstvenog turizma), dr. Julijano Sokolić (povjesničar, autor velikog broja knjiga i članaka o povijesti otoka, nekadašnji predsjednik Općine Cres-Lošinj), Jelena Bralić (ravnateljica Srednje škole Ambroza Haračića), Dalibor Cvitković (direktor Turističke zajednice Lošinja), Anamarija Margan (liječnica i istraživačica povijesti otočnog zdravstva) i dr. Željko Španjol (Šumarski fakultet u Zagrebu), a još će sudjelovati predstavnici Instituta za turizam te bečkog sveučilišta i drugi. U igranom dijelu filma uključeni su glumci koji su nastupali u zastalom Amaterskom kazalištu JAK, s tim da će Haračića u starijoj dobi interpretirati Boris Šegota, a u mladog Haračića Damjan Stanić. Nastojat će se dočarati izgled pojedinih lokacija na otoku, događaji i tadašnje odijevanje, a neke će scene biti snimljene u Beču i Trstu, možda i Grazu.
Za snimanje filma angažiran je Sanjin Badurina s otoka Raba, koji je jutros sa suradnikom Josipom Badurinom snimao izjave profesorica Kosmos i Dlaka, a ovo mu je drugi film na cresko-lošinjskom području, nakon što je u produkciji udruge "Magriž" iz Martinšćice 2021. napravio film "Samo jedna kapljica - čitav oblak miomirisa" o znamenitoj destileriji eteričnih ulja obitelji Linardić.
Snimaju film o Haračićevom liku i djelu
- Bojan Purić