U prizemlju zgrade Arheološke zbirke Osor, govorile su ravnateljica Lošinjskog muzeja Zrinka Ettinger Starčić, Nives Doneus sa Sveučilišta u Beču te Martina Blečić Kavur sa Sveučilišta Primorska u Kopru. Ettinger Starčić je u uvodnom slovu istaknula da je u Osoru svojedobno bio otvoren četvrti po redu muzej na današnjem prostoru Hrvatske, s tim da je prva arheološka zbirka bila izložena na suprotnoj strani osorskog trga, u biskupskom dvoru od 1880. godine, zahvaljujući amaterskom arheološkom radu župnika Ivana Kvirina Bolmarčića. Od 1889. zbirka je općinska, ali sada u zgradi Gradske vijećnice, gdje je i sada. Sve je to u ono vrijeme u Osor privlačilo međunarodnu arheološku elitu, no mnogo arheološkog materijala bilo je odnošeno u Austriju ili Italiju. Dodala je da su radovi na aglomeraciji, odnosno vodovodno-komunalnoj infrastrukturi omogućili dosad najveća sustavna arheološka istraživanja Osora.
Nives Doneus govorila je o arheološkoj prospekciji, odnosno nedestruktivnim metodama istraživanja laserskim skeniranjem, za koje je upravo ovo područje 2012. godine odabrano za testiranje. "Ako s ovoliko vegetacije i kamenja u zemlji bude funkcioniralo, funkcionirat će svugdje", opisala je tadašnja razmišljanja Doneus, dodajući da je razlog za odabir ovoga područja i bistro more, što omogućuje "prodiranje" lasera. Skeniranje se obavlja iz aviona te na tlu, georadarom postavljenim na prikolicu vozila. Doneus je kao najdraži rezultat istraživanja navela venecijansku kulu kod crkve sv. Petra, sa "špicem" prema Osoru, što pripisuje ideji da se s te kule nadzirava stanovništvo Osora, s obzirom na to da je uobičajeno da "špic" pokazuje prema neprijatelju. "Uvjerena sam da će nakon tri godine, Osor biti najistraženiji rimski grad u Hrvatskoj, zato što radimo sa svih strana, i u moru i na kopnu", ustvrdila je Doneus, u čijem je fokusu i okolica Osora, a kao zaključke rezultata istraživanja navodi da su ispod današnje vegetacije na dijelu Punte Križa bile poljoprivredne površine s kojih se prehranjivalo stanovništvo Osora.
Martina Blečić Kavur u ovim se istraživanja bavi mikroprospekcijom, i to umjetnošću starog Osora, koji uz Nezakcij navodi kao najvažnije nalazište na kvarnerskom području. Prisutnost jantara u nalazima, navodi Blečić Kavur, ukazuje na veze sa sjeverom Europe, kao i na status ovdašnjeg stanovništva, kao i na to da je u Osoru morala postojati radionica predmeta od jantara, kakvih nema drugdje na istočnoj jadranskoj obali i u Sloveniji. Govorila je i prisutnosti situlske umjetnosti, odnosno ukrasima na posudama, te o grobovima pronađenim na lošinjskoj strani Osora.
Nakon ovih izlaganja, posjetitelji su pozvani u šetnju neposrednom okolicom osorskoga trga, gdje su trenutno otvoreni iskopi. Matija Makarun iz "Arheo Kvarnera" i Mateja Baričević iz Hrvatskog restauratorskog zavoda govorili su posjetiteljima o mogućem rimskom forumu veličinom usporedivim sa zadarskim - tek ostaje za vidjeti, odnosno dokazati ovu pretpostavku - o manjoj crkvi na trgu te o ranijoj mreži osorskih ulica.
Osor još krije mnoga arheološka iznenađenja
- Bojan Purić