Na otoku Cresu dva su važna rada zagrebačke kiparice, akademkinje Marije Ujević-Galetović, koja je preminula jučer u dobi od 90 godina.
Skulptura skladatelja Jakova Gotovca (rođen 1895. u Splitu, umro 1982. u Zagrebu, najpoznatiji po komičnoj operi "Ero s onoga svijeta" praizvedenoj 1935. godine) postavljena je tri godine po Gotovčevoj smrti, kraj ex-katedrale u Osoru, a jedan je od najvažnijih spomenika koje je dao postaviti Daniel Marušić, utemeljitelj i godinama glavni organizator Osorskih glazbenih večeri, kako bi uz vrhunske glazbene doživljaje festivala, upotpunio umjetnički ambijent Osora. Zabilježeno je da su kao sirovina za ovu skulpturu iskorištena dva stara creska brodska propelera. Toga se prisjeća muzejska savjetnica, amblematska osoba otočne arheologije Jasminka Ćus-Rukonić: "Prvotno je skulptura trebala biti postavljena odmah iza apside, a zato sam tamo 1985. godine radila arheološka istraživanja. Taj dio, između apside i Zvonkova vrta (obližnje pizzerije obitelji Spajić, op.a.) trebao je biti nazvan Pjaceta Gotovac". Kako kaže Ćus-Rukonić, Marušić je naknadno promijenio odluku i dao postaviti skulpturu na trg podno zvonika. Posljednjih se godina neposredno uz spomenik redovno organiziraju koncerti klapske glazbe, a s ovog trga nerijetko koncerte Osorskih glazbenih večeri prate oni kojima je ugodnije na otvorenom ili naprosto žele uštedjeti na ulaznicama.
Drugi važan rad Marije Ujević-Galetović na otoku, skulptura je renesansnoga filozofa Frane Petrića u Cresu postavljena 1997. godine, no ne ondje gdje se sada nalazi, već na glavnom gradskom trgu, koji je koncem 1991. godine dobio upravo Petrićevo ime (do tada se zvao Narodni trg). Koncepciju spomenika osmislio je akademik Andrija Mutnjaković, autorica skulpture poslužila se Petrićevim portretima detaljnije razradivši lice od ostatka tijela, a Petrić je u ovoj izvedbi oslonjen na katedru. S obzirom na to da se u pogledu nacionalne pripadnosti za filozofom svjetskoga glasa, rođenim 1529. u Cresu, a umrlom 1597. u Rimu, poseže s obje strane Jadrana, pa se i njegovo ime i prezime pišu u različitim varijantama, odlučeno je da na katedri stoji "Frane Petrić Petrišević / Franciscus Patricius / filozof i polihistor / Cres MDXXIX / Rim MDXCVII". Skulpturu su naručili Hrvatsko filozofsko društvo, koje u Cresu redovno priređuje znanstveni skup "Dani Frane Petrića" te Grad Cres. Koncepcijom je bilo predviđeno da uz skulpturu budu i dva vodoskoka, no to nije ostvareno. Godine 2005. skulptura je premještena na trg ispred palače Arsan, sjedišta Creskog muzeja. "Tada se mislilo da je to njegova rodna kuća, a zapravo je to palača Moise, što je istraživao i potvrdio Laris Borić, a ja sam na prvom katu te palače utvrdila da se radi o grbovima njegove grane obitelji, kao i na trećem katu. Meni je to promaklo, jer se stalno govorilo o palači Moise, a zapravo je to palača Petris, nekoliko grana obitelji u koju se kasnije priženio Moise, pa je prevladalo njegovo ime", kaže Jasminka Ćus-Rukonić, dodajući da je autorica željela da Petrić "gleda" palaču, a bude leđima okrenut publici, a na njenu je intervenciju skulptura okrenuta leđima palači, tako da zajedno s palačom prilikom fotografiranja tvori ljepšu kompoziciju.