Udruga SMOI sada okuplja preko tisuću članova, uključujući one iz Lošinja, proizašla je iz istoimene građanske inicijative, a Đukanović, je jedna od šest osoba koje su u siječnju ove godine formalno osnovale udrugu sa sjedištem u Rijeci.
Što vas je motiviralo na pokretanje udruge?
- Nakon što je krajem 2024. predloženi niz zakona koji restriktivno utječu na male iznajmljivače, u javnosti se pojavila Hrvatska udruga obiteljskog smještaja kao naš predstavnik, iako skoro nitko za njih do tada nije čuo. Kada smo vidjeli nastupe njene predsjednice, shvatili smo da ona samo ponavlja ono što kaže ministar turizma i zapravo radi protiv malih iznajmljivača. Sjetit će se ljudi skupa s iznajmljivačima u kinu u Malom Lošinju, kad smo ukazali na neke od problema i na to da će zakoni pogodovati investitorima u luksuzne resorte i prodaji nekretnina. Robert Pende, voditelj ureda za investicije i razvoj pri Ministarstvu turizma, izjavio je da se u Hrvatskoj trenutno ne događaju nikakve velike investicije, te da nema saznanja da se grade luksuzni hoteli. Niti mjesec dana kasnije otvoren je "Hilton Curio hotel Preko" na Ugljanu i najavljen niz investicija u luksuzne resorte, a nedavno je osnovana i Udruga investitora u elitni turizam. U toj udruzi nije nitko od poznatih domaćih hotelijera, nego mahom strani investicijski fondovi ili tvrtke osnovane od stranih 'developera' koje investiraju u gradnju tih resorta, koji će se kasnije prodavati kao nekretnine. Ima i domaćih investitora, ali nitko nije tradicionalno u hotelijerstvu. Dio njih planira graditi isključivo zgrade s apartmanima i vile. Pretežno je to s područja Dalmacije. Hoteli su jako važni dionik u turizmu, to treba istaknuti. Mi nismo protiv razvoja ni protiv hotela. Vidimo u Lošinju, koliko nekoliko hotela visoke kategorije može pozitivno utjecati na destinaciju, ali ovdje se radi o mikrohotelima kao paravanu za prodaju apartmana i vila. Hoteli su tu samo figurativno.
Koje je aktivnosti dosad provela udruga?
- Udruga je jako aktivna i proteklih godinu dana smo učinili puno poteza da na pravni, strukturirani način utječemo na hrvatski turizam. Pripremili smo tri zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona koji su doneseni u prosincu 2024. - Zakon o ugostiteljstvu koji definira razliku između domaćina i "nedomaćina"; Zakon o porezu na nekretnine i Zakon o zgradama, koji iznajmljivačima u zgradama uvjetuje suglasnost 66 posto suvlasnika plus 100 posto suglasnosti neposrednih susjeda, što je de facto zabrana iznajmljivanja kroz pet godina. Postali smo članovi Europske udruge za obiteljski smještaj (EHHA) sa sjedištem u Bruxellesu i putem nje surađujemo s nacionalnim udrugama iz cijele Europe, preko nje smo pristupili našim europarlamentarcima koji raspravljaju o zakonima koji se posljedično tiču i nas - Bosancu, Vešligaj, timu Nikoline Brnjac, te nastojimo utjecati na zakone i politike u Hrvatskoj i EU. U tom kontekstu pratimo, ne samo zakone koji se direktno tiču iznajmljivača, nego i posredno, pa smo na razini EU sudjelovali u javnom savjetovanju o mjerama priuštivog stanovanja, zato što se dio e-savjetovanja odnosio na utjecaj turističkog najma na stanovanje. Pratimo i zakone koji se tiču prostornog uređenja i Zakon o gradnji jer oni dotiču područje turizma i nas. Kako? Tako što Zakon o prostornom uređenju omogućava etažiranje objekata u turističkim zonama, što dosad nije bilo eksplicitno dozvoljeno i smatra se apartmanizacijom. I sam ministar Bačić je rekao da je protiv apartmanizacije i da je zato sveo etažiranje na 30 posto. De facto, priznao je da je to apartmanizacija, a istovremeno se ministar turizma hvali smanjenjem broja apartmana u privatnom smještaju.
Osim toga, tijekom prošle godine isplivalo je u javnost pitanje apartmanizacije kroz naselja mobilnih kućica u kampovima, gdje je više aktera istaknulo da se u Hrvatskoj događa masovna apartmanizacija upravo kroz nicanje naselja mobilnih kućica u najužem obalnom pojasu. Ministarstvo graditeljstva je to prepoznalo i u prijedlogu Zakona o prostornom uređenju utvrdilo da se mobilne kućice smatraju građevinama i ograničilo njihovu ekspanziju. Nažalost, ubrzo se predomislilo i čini se da se ništa neće promijeniti po tom pitanju.
Napravili smo niz analiza, trudimo se razumjeti situaciju, biti što objektivniji i zato analiziramo velike količine informacija, čitamo zakone, okupljamo stručnjake iz prava, građevine itd. Tako da, kada nešto kažemo, to ima pozadinu. Pričamo to na temelju analiza zakona Ministarstva turizma, Ministarstva graditeljstva, podataka Državnog zavoda za statistiku i Eurostata i ostalih.
S obzirom na to da se protiv tog Zakona o prostornom uređenju glasno digla arhitektonska struka (Zavod, komora) i dala 1700 primjedbi u e-savjetovanju, većinom odbačenih, oporbene stranke su krenule u akciju i organizirale okrugli stol na koji su pozvali cijeli niz stručnjaka, urbanista iz Zavoda za prostorno planiranje, arhitekata iz komore i pozvali našu udrugu kao predstavnike građana.
U redovnim okolnostima bi prisustvovao predsjednik udruge Vedran Tomić, no kako sam ja radila neke od tih analiza, delegirana sam da idem na skup. Iznijela sam probleme i bojazni velikog dijela građana, od kojih je možda najveća to, što etažirane nekretnine u turističkim zonama neće biti predmet poreza na nekretnine, a znamo da je porez uveden isključivo na stambene nekretnine, u ovom trenutku prema kvadraturi. Najavljuje se, već od 2027., prijelaz na obračun prema vrijednosti nekretnina. Mi svi koji se trudimo podići vrijednost destinacije, pa time i vrijednost nekretnina, plaćat ćemo visoki porez, a vlasnici nekretnina u turističkim zonama neće plaćati porez na nekretnine ni paušal ni druge pristojbe. Plaćat će jedino porez na dobit koju budu imali. Ukratko, nije pošteno.
Koji je komentar na odluku Gradskog vijeća Malog Lošinja o povećanju paušalnog poreza po krevetu te "pratećeg" poticaja malim iznajmljivačima?
- To je gašenje požara. Cijeli taj paušal počiva na potpuno krivoj tezi da iznajmljivač s četiri kreveta može zaraditi 40 tisuća eura, pa može platiti iznimo visoke poreze. Osim poreza, mali iznajmljivači plaćaju i niz parafiskalnih nameta koji su obavezni. Ova odluka je jedini način da se domaćim ljudima koji žive na otoku, olakša to nepravedno opterećenje, anuliraju efekti loše državne porezne politike.
