U razgovoru o održivosti sudjelovali su dugogodišnji dužnosnik u Ministarstvu turizma RH Robert Pende, lošinjska gradonačelnica Ana Kučić, direktorica marketinga i komunikacija Hrvatske turističke zajednice Martina Srnec, predsjednik uprave "Jadranka turizma" Nikola Perenčević te Jelena Basta, predsjednica Instituta za istraživanje i zaštitu mora "Plavi svijet".
Pende je istaknuo da u svjetlu političkih zbivanja u svijetu turizam mora imati sposobnost brzog reagiranja, a da je politika cijena u našem turizmu jedno od bitnijih pitanja: "Država ne može utjecati na cijene, pa je sastanak s ključnim dionicima u turizmu bio više apel". Jelena Basta poručila je da se "Lošinju turizam nije samo dogodio, nego je od početaka bio promišljen i zato nemamo drastičan primjer devastacije okoliša i imamo malo megalomanskih građevina". Dodala je da više nema skrivenih uvala i da je posljedica toga postalo krčenje puteva prema tim, nekada "dobro čuvanim" mjestima. Poručila je i da će studije dati odgovor na pitanje koliko još turističkog pritiska okoliš može podnijeti, a da je jasno da podvodna buka ima vrlo negativan utjecaj na morske organizme. Predložila je da se ustanove za zaštitu prirode osnuju na razini lokalnih samouprava. Martina Srnec istaknula je sigurnost kao veliku prednost Hrvatske, kada stranci odlučuju koju će zemlju posjetiti, a kao ciljeve hrvatskog turizma navela je cjelogodišnji i regionalno disperzirani turizam, turizam uz očuvan okoliš i resurse te razvoj turizma otpornog na promjene ponašanja potrošača. Nikola Perenčević mišljenja je da se na Lošinju nije toliko osjetilo kada su tijekom lanjske sezone na tri tjedna svi kapaciteti bili popunjeni, a da je jedan od razloga za izbjegavanje špice sezone u klimi, odnosno da turizam migrira sjeverno. Ana Kučić stava je da je bez državne i regionalne razine teško nešto promijeniti na lokalnoj razini, a da je u pogledu lokalnih ustanova mogući korak već osnovan Institut za more, iako izvorno formiran zbog novog centra "Plavog svijeta" na Velopinu.
Priliku za pitanja dobili su lošinjski srednjoškolci. Rinesa Gashi pitala je Anu Kučić postoji li strategija održivog razvoja turizma, našto je dobila odgovor da ona postoji, ali i da nije realizirano sve što je bilo zacrtano. Noel Tomić pitao je kako se potiče korištenje obnovljivih izvora energije i ekološki prihvatljive infrastrukture, s prijedlogom da se na parkiralištima poput Zagazinjina postave solarne ploče, našto je od gradonačelnice dobio odgovor da su pokrenuti projekti solarnih elektrana na Unijama i kod Ustrina, ali i da se slaže da se neke površine u Malom Lošinju mogu za to koristiti. Jelena Todorović pitala je dužnosnike znaju li gdje se nalazi spomen-ploča dr. Konradu Claru, za čiji se dolazak na Lošinj veže godišnjica turizma, no odgovori su izostali ili bili nepotpuni.
Na temu park-šume Čikat raspravljali su direktor TZ Lošinja Dalibor Cvitković, Christian Gallo iz buzetskog odjela "Hrvatskih šuma", ravnatelj Javne ustanove "Priroda" Marko Modrić, direktor u "Jadranka kampovima" Dejan Jakovljević te klimatolog i profesor na PMF-u Branko Grisogono. Gallo je ocijenio problematičnim to što je dio parcela državni, dio privatni, ocijenivši stanje zadovoljavajućim, a Modrić da "ne moramo strahovati da će bora nestati, da je stanje šume zrelo i da ima prirodnu obnovu", kao i da "postoje mediteranski elementi koji šumu čine stabilnijom". Jakovljević je kazao da je u kampu napravljeno znanstveno istraživanje koje je pokazalo da boravak na Čikatu širi kapacitet pluća. "U kampu je 5295 stabala, od toga 91 posto alepski bor. Morali smo srušiti 395 borova koji su bili zaraženi. Srećom nemamo potkornjake kakvi su napravili štetu na Marjanu. Unutar kampa posadili smo oko 700 stabala, ali više ne sadimo alepski bor čiji je korijen plitak, nego sadimo što više pinija te autohtonu crniku i crni jasen. Elaborat smo prvo dali na uvid Javnoj ustanovi 'Priroda'", rekao je.
Općenito o šumama, Branko Grisogono poručio je da se smanjivanjem šumskih područja kod ljudi, zbog nedostatka kisika, mogu pojavljivati bolesti pluća, srca i mozga, a da šuma štiti od prejake insolacije. "Sjetimo se primjera iz škole, Uskrsnih otoka. Posjekli su sve i nestala je civilizacija", istaknuo je. Cvitković se nije složio s Gallom o tome da je stanje šume zadovoljavajuće, dodajući: "Ako je kamp dobar primjer, zašto tako nije u ostatku park-šume Čikat?" Mišljenja je da je šuma sada zapuštena i dijelom neprohodna, a da bi bilo bolje imati lokalnu javnu ustanovu. "Ovo je park-šuma, nije park. Ako se želi park, to je nešto sasvim drugo i mislim da Čikat ne treba biti park. Treba imati prorijeđenije zone, ali ne treba ići protiv prirode. Po meni, ne treba stremiti tome da se 240 hektara park-šume pretvori u park", odgovorio je Modrić. Nadovezao se Gallo: "Za šumu nije dobro ako se ljudi kreću po cijeloj površini, jer onda nema obnove. Nije cijela stara 140 godina, ima i mlađih dijelova, šuma je raznodobna. Alepski bor ovdje nije autohtona vrsta, nego je korišten zbog pionirskih svojstava, malih zahtjeva prema okolišu; praktično može rasti iz golog kamena". S tim se ocjenama Jakovljević dijelom složio, istaknuvši da postoji velika bojazan od požara u gustoj šumi. Grisogono, u svjetlu promjena klime, smatra potrebnim angažman više kanadera i jaču obuku vatrogasaca te oštrije kazne za neodgovorno ponašanje zbog kojeg nastaju požari. "Za svako nestalo drvo tražio bih da se posade dva, a negdje i po četiri. Treba zabraniti jako tamne zgrade; sve su to mali pomaci nabolje", poručio je. Jakovljević je zaključio da je u kampu jednak broj stabala kao prije deset godina, jer sade nova, a da očekuje da se na dijelu šume izvan kampa uklanjaju suhe grane, potencijalno opasne u slučaju požara.
I u ovoj su raspravi svoja pitanja imali srednjoškolci. Noel Tomić pitao je čija je odgovornost, kada na automobil padne grana, našto je Modrić odgovorio da je to pitanje vlasništva pojedine parcele. Jelena Todorović predložila je da se iza spomenika Ambrozu Haračiću na Čikatu napravi arboretum kao objašnjenje Haračićevog djela, a da se "na Čikat ne gleda kao na park, nego na betonirane plaže, hotele, previše modernih sadržaja, LED-svjetla i svašta čemu tamo nije mjesto". Modrić se složio s prijedlogom o arboretumu, uz oprez u izvedbi, tako da u prvom planu budu biljke, a ne betonirane stazice. Anton Sorić pitao je koji je postupak kod sječe stabala na parcelama gdje niču bespravno izgrađene vikendice. Odgovarajući, Christian Gallo i Ana Kučić složili su se da je u pogledu bespravne gradnje "sustav pao na ispitu".
Obje je rasprave vodila televizijska novinarka Zrinka Grancarić.
Kronologija turističkih dužnosnika
Dodijeljena su i priznanja predsjednicima, direktorima i tajnicima turističkih društava i Turističke zajednice kroz povijest, uključujući i one iz manjih mjesta koja su nekad zasebno radila te one iz Cresa, koji je u jednom razdoblju bio u istom sustavu, s tim da je s obzirom na veliki protok vremena, jedan dio njih preminuo ili zbog zdravstvenih razloga nije bio u mogućnosti prisustvovati. Dobitnici priznanja su Josip Žagar, Milan Kovačić, Frane Fatuta, Igor Braškić, Nevenka Morović-Janković, Vjekoslav Galjanić, Milan Mužić, Zoran Tomić, Iva Vidulić, Anton Zorović, Marko Lekić, Mate Sokolić, Andrija Masalin, Josip Radoslović, Anton Žuklić, Roberto Polonio, Vlado Orel, Marko Stokić, Josip Hesky, Mario Krstačić, Josip Budislavić, Stevo Filinić, Sergio Negovetić, Nena Nosalj-Peršić, Tatjana Braškić, Biserka Regvat, Dunja Spišić, Sanja Trajkov Komadina, Đurđica Šimičić i Gari Cappelli. Detaljan popis dužnosnika objavljen je u ovom prilikom podijeljenom tiskanom prilogu.
Za večer je ostavljena premijera dokumentarno-igranog filma Sanjina Badurine "Zeleni barba" o životu i djelu prof. Ambroza Haračića, u kinu Vladimira Nazora, dok je za sutra prijepodne predviđen uspon na Osoršćicu otkazan zbog nepovoljne vremenske prognoze.
