Poskupljenja u djelatnosti iznajmljivanja tzv. obiteljskog smještaja (apartmani, sobe) ponajveća su tema na otocima u posljednje vrijeme, pa ne čudi što je kinodvorana u Malom Lošinju bila popunjena gotovo do posljednjeg mjesta. Od sudionika koje je prošli tjedan najavila Turistička zajednica, nije došla državna tajnica u Ministarstvu turizma Monika Udovičić, a umjesto nje, iz Ministarstva je došao Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkog gospodarstva. Prema najavi, sudjelovali su Barbara Marković iz Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, ravnatelj Instituta za turizam dr. Damir Krešić, direktor ovdašnje Turističke zajednice Dalibor Cvitković te Siniša Dakić-Barichievich, vlasnik turističke agencije iz Velog Lošinja.
Cvitković je imao uvodno izlaganje; istaknuvši da je dosad u dozvoljenom rasponu od 20 do 200 eura, Lošinj imao paušal od 55 eura po krevetu, a da je po predloženoj podjeli prema turističkoj razvijenosti Lošinj u prvoj od četiri kategorije, s mogućim rasponom paušala od 150 do 300 eura. Na Gradu je da donese odluku o iznosu do 28. veljače, u protivnom će s državne razine biti određen iznos od 225 eura po ležaju. Sljedećih će godina gradovi moći mijenjati iznos, ali svake godine do 15. prosinca. Dosadašnji porez na kuće za odmor, neobavezan za gradove/općine, bio je u dozvoljenom rasponu od 0,60 do pet eura, koliko je iznosio na Lošinju, dok će porez na nekretnine biti u rasponu od 0,60 do osam eura po kvadratnom metru. Porez na nekretnine ne plaća se u stanovima za stalno stanovanje (Cvitković je naznačio da će to vjerojatno biti temeljeno na računima za potrošenu struju i vodu) te one koje su iznajmljuju za stalno stanovanje, bar deset mjeseci godišnje. U stambenim zgradama, oni koji već iznajmljuju stanove turistima, morat će u roku od pet godina dobiti suglasnost bar 66 posto suvlasnika, dok će novi iznajmljivači to morati riješiti odmah.
Robert Pende potom je "bacio na stol" novost, kazavši da se umjesto 150 eura, za donji prag paušala u I. kategoriji planira 100 eura, i taj dio naišao je na reakcije odobravanja okupljenih, dok je sa sporadičnim podsmijehom iz publike popraćen njegova rečenica da se "nije išlo u smjeru da se nekom onemogući rad", iako je Pende nastavio "...nego da se suzbije prekomjerni rast broja ležajeva koji infrastruktura ne može pratiti, pa se i postojeći ne pune posve".
Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, rekla je da će porezi sigurno doći i da je jedino moguće balansirati i pregovarati. Kazala je da udruga nastoji zaštititi obiteljski smještaj, a da se pojavljuju novi kapaciteti i stvaraju "rupe" u popunjenosti obiteljskog smještaja. Dodala je i da je Hrvatska u stranim medijima prozvana preskupom destinacijom, sa skupljom bocom vina u restoranu od noćenja u apartmanu, a da Hrvatskoj, iako "ima najbolji obiteljski smještaj na Mediteranu" nedostaju dodatne stvari poput prilagođenosti smještaja osobama s invaliditetom. Iz publike se javila Marina Đukanović, pohvalivši organiziranje udruge, ali i da za tu udrugu "ovdje nitko nije čuo, dok je nije pogurala politika". Javila se i Astrid Dragičević, kazavši da je na Lošinju veliki problem tzv. nekomercijalni smještaj. Marković je odgovorila da udruga ne može rješavati ono što bi trebao inspektorat, koji nema dovoljno ljudi: "Tko radi legalno, najmanje je zaštićen. Tražimo inspekcije prema onima koji ne prijavljuju goste, pod krinkom vikendica dovode goste i sl. Prosječan ugostitelj ima jedanaest inspekcija, a mi nijednu". Nadovezao se Dalibor Cvitković, rekavši da postoji jedan turistički inspektor za Lošinj, Cres i Krk, a da je Turistička zajednica dala prijedlog da se njima daju neke ovlasti. "Vidimo gužvu na trajektima i u dućanima, a u brojkama se ta gužva ne vidi".
Damir Krešić iz Instituta za turizam složio se da Lošinj ima veliki problem s nekomercijalnim smještajem, i da se još iz doba Jugoslavije vuče politika da se rade vikendice, da općine imaju prihod od komunalne naknade. Rekao je i da se od 2019. do danas pojavilo 250 tisuća novih kreveta, što je "kao petsto hotela s po petsto kreveta". "Ljudima je teško kad im se dira u stečena prava i ne vjerujem da je intencija da se lobira protiv malih iznajmljivača. Negativna pojava je nepriuštivost stanovanja u velikim gradovima, gdje je turizam ušao u stambene zgrade. Krajnji je rok da počnemo aktivnije upravljati turizmom. Odgađajući taj problem smo došli u ovu situaciju", poručio je Krešić.
Iz publike, Srđan Glavan je Krešića upitao zašto se ne zaustavi gradnja resorta i hotela, našto je Krešić odgovorio da je to u Hrvatskoj stopirano, a uključila se Marina Đukanović, upitavši Krešića: "Jeste li čuli premijera, kada je govorio o subvencioniranju gradnje novih hotela?" Krešić je odgovorio da se prema statistikama broj kreveta u hotelima nije povećao, ali i "koliko god vi to voljeli čuti ili ne, privatni smještaj je brend našeg turizma, ali hoteli su ti koji podižu kvalitetu destinacije i imaju manju sezonalnost". Đukanović je replicirala Krešiću da "ne shvaća otočnu zajednicu" te da je naselje Zagazinjine osamdesetih godina izgrađena tako da je svaka kuća projektirana za obitelj i s dijelom za iznajmljivanje, pa ne postoje odvojene stambene i turističke zone.
Siniša Dakić-Barichievich govorio je o ulozi turističkih agencija, istaknuvši da su globalni booking-portali "agresivnim marketingom poremetili tržište", a da su lokalne agencije to nastojale premostiti specijalizacijom, pa organiziraju izlete i događaje te iznajmljuju brodove. "Agencijama je ostala promocija, mizerna u odnosu na booking-portale, ali veća od pojedinačnog iznajmljivača, zatim upravljanje rezervacijama, pomoć iznajmljivačima oko kategorizacije i administracije te praćenje povratnih informacija od gostiju, što poboljšava uslugu". Na pozornicu je potom došla i gradonačelnica Ana Kučić, istaknuvši da su iznajmljivači velikim dijelom umirovljenici koji dopunjavaju kućni budžet, a da bi otoci zbog skupljeg života trebali biti u različitoj kategoriji od ostalih primorskih mjesta, za što je dobila pljesak. Rekla je da je Grad predložio da minimalni paušal bude još niži. "Kada smo vidjeli da to ne prolazi, odlučili smo, koliko se može, izaći ususret iznajmljivačima", rekla je Kučić, dodajući da će uvesti povrat razlike u paušalu.
Iako je i ranije tijekom skupa bilo upadica iz publike, tek nakon ovih izlaganja, formalno je otvorena mogućnost pitanja posjetitelja. Ivica Krstaš je ustvrdio da oni koji su na otocima stvarali turizam sada podizanjem poreza "krivi zbog toga što je izraslo toliko betonskih kockastih apartmana". Poručio je gostima da svojim nadređenima poruče da ostave male iznajmljivače na miru. Bruna Vlakančić mišljenja je da je povećanje minimalnog paušala u neskladu sa Zakonom o otocima te postavila pitanje hoće li i drugi poslovi u stambenim zgradama, poput frizera i zubara, morati tražiti suglasnost ostalih suvlasnika, što je Pende otklonio, kazavši da iznajmljivanje traje 24 sata dnevno. Lorina Starc je prokomentirala da država potiče umirovljenike da rade četiri sata dnevno, ali da im s druge strane otežava iznajmljivanje.
Astrid Dragičević pitala je hoće li 2026. "platforme" za uslugu smještaja morati plaćati porez kao hoteli te hoće li tada iznajmljivači biti oslobođeni paušala, našto su i Cvitković i Krešić odgovorili da ne mogu to znati. Arja Tataj rekla je da je na Lošinju mali broj apartmana u stambenim zgradama, ali da je ministar Bačić rekao da je jedna od intencija onemogućenje kratkoročnog najma u stambenim zgradama, što može biti problem Lošinjanima za posjeta kopnu, npr. kada se zbog jake bure ne mogu vratiti kući, pa moraju prenoćiti. Novim pitanjem javila se Marina Đukanović, da netko od gostiju objasni Bačićev prijedlog da se "naši apartmani koje nam nije isplativo iznajmljivati, daju na upravljanje državnoj agenciji, da ona riješi problem priuštivog stanovanja", našto je Pende odgovorio da o tome zna koliko i ona. Đukanović je otvorila pitanje HEP-ovih apartmana na Lošinju, ocijenivši ga nelojalnom konkurencijom, države naspram iznajmljivača, te da bi država mogla ustupiti te nekretnine za potrebe zdravstvenog kadra. Gradonačelnica Kučić složila se ocjenom o nelojalnoj konkurenciji, a da bi država trebala brže reagirati na upite Grada, da se prazne državne nekretnine daju na raspolaganje Gradu za stanovanje potrebnog kadra. Andrea Borić ocijenila je da se nametima najviše terete oni koji rade prema pravilima i složila se s razmišljanjem da lokalne turističke zajednice trebaju dobiti inspekcijske ovlasti.
Vesna Juranić-Koharović izrazila je žaljenje što sudionici nisu rekli stvarni smisao paketa zakona, ocijenivši da se krše elementarna načela, od onih EU do ustavnih, te da ovi zakoni nisu trebali ići u hitnu proceduru. "EU ima načelo proporcionalosti, koje kaže da mjere moraju biti prikladne i potrebne za postizanje željenog cilja i ne smiju nametati teret neproporcionalno težak cilju koji se postiže", poručila je, izrazivši i razočaranje izostankom analiza. Srđan Glavan je ocijenio da je "omča bačena oko vrata i pitanje je kada će biti stisnuta", pa naveo veliko povećanje broja radnih dozvola strancima u protekle tri godine. Nela Miculinić Glavan dodala je da je na otoku sve naslonjeno na turizam i da je trebalo uzeti u obzir indeks razvijenosti i to da je ovdje život skuplji. "Nedo Pinezić je našao razne evidencije kojima se može utvrditi koje su to nekretnine, koje treba ciljano provjeravati", dodala je. Irena Dlaka je rekla da "netko, tko je kupio kuću na Lošinju, devedeset dana ne mora prijaviti svoj boravak, pa se može baviti turizmom na crno, a da se i ne zna da je na otoku. "Kome će netko na Susku, u Lošinju ili Nerezinama na više od deset mjeseci iznajmiti apartman u kojem vjerojatno nema grijanja? Penzioner će morati prodati kuću, uzeti manji stan ili ići u starački dom", ustvrdila je. Predložila je i da se kategorizacija smještaja uvede i onima koji dugoročno iznajmljuju stanove te uvođenje evidencije podstanara na principu "E-visitora". Na kraju je još Ivica Krstaš predložio da se umjesto paušala napravi obračun nakon sezone. Zaključno, Dalibor Cvitković najavio je za 23. siječnja predavanje Neda Pinezića te poručio da će dogodine "cijena biti najvažniji faktor u odluci gostiju o dolasku".
